Bitka protiv krijumčara ljudi i nezakonitih migracija jedna je od najvažnije zadaća koje stoje pred Europom, rekao je u petak u Tirani hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Bitka protiv krijumčara ljudi je najvažnija bitka. Kvalitetna suradnja sa susjednim zemljama, rješavanje problema na izvoru nastanka nezakonitih migracija okvir su politike koju svi skupa želimo”, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Europske političke zajednice, foruma za suradnju, koji uključuje sve zemlje na europskom kontinentu, osim Rusije i Bjelorusije.

Plenković je zajedno s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani predsjedavao okruglim stolom i migracijama koji je organiziran u okviru samita.

Uz borbu protiv ilegalnih migracija, važno je imati strukturiranu politiku zakonitih migracija kako bi se, s obzirom na negativne demografske trendove, praktički u svim članicama Europske unije moglo rješavati pitanje potreba tržišta rada, dodao je Plenković.

PVRH @AndrejPlenkovic: Glavne teme @EPC_Tirana bile su pregovori o miru u #Ukraine, načini sprječavanja nezakonitih migracija, bolja suradnja članica EU i ne-članica, a u svjetlu pregovora o novom #VFO razgovarali smo i o konkurentnosti tržišta rada i europskog gospodarstva. pic.twitter.com/AsbP1aPIad

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) May 16, 2025

Glavne teme na šestom samitu Europske političke zajednice bili su pregovori o miru u Ukrajini, borba protiv nezakonitih migracija, konkurentnost europskog gospodarstva.

Osim plenarnih sjednica na početku i na kraju samita, rasprava se vodila na tri odvojena okrugla stola. Tema prvog okruglog stola bila je sigurnost i demokratska otpornost Europe, uključujući goruće izazove poput podrške Ukrajini u njezinim nastojanjima za pravednim i trajnim mirom – te dugoročne poput zaštite demokratskih procesa od stranog uplitanja i jačanje kolektivnih obrambenih sposobnosti Europe.

Na drugom okruglom stolu bilo je riječi o konkurentnosti i gospodarskoj sigurnosti, s naglaskom na inovacijama, digitalnoj infrastrukturu, energetskoj otpornosti i strateškoj autonomiji potrebnoj za osiguranje ključnih lanaca opskrbe i za uravnoteženje klimatskih ciljeva s industrijskim razvojem.

Na na trećem okruglom stolu razgovaralo se o migracijama, mobilnosti i osnaživanju uloge mladih.

Govoreći o Ukrajini, koju je predstavljao predsjednik Volodimir Zelenskij, Plenković je rekao da su pregovori koji su se danas vodili u Istanbulu s Rusijom tek inicijalna faza, daleko od toga da budu ozbiljni razgovori.

“Zelenskij nas je izvijestio o spremnosti Ukrajine na razgovore i razočaran je što jučer na razgovore nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin”, kaže Plenković.

Dodao je da je ukrajinsko izaslanstvo imalo sve ovlasti za pregovore, što nije bio slučaj s ruskom stranom.

Komentirajući ponašanje Rusije, Plenković kaže da bi Moskva najradije da Ukrajinci nemaju svoju vojsku nego neke postrojbe s lakim naoružanjem, koje bi praktički bile nemoćne u bilo kakvoj budućoj agresiji.

Upozorio je da bi nagrađivanje ruske agresije ukrajinskim teritorijem bilo kraj međunarodnog prava.

“Ako se to nagradi tuđim teritorijem, onda će sutra bilo koji veći agresivniji akter gledati tko je je u njegovom susjedstvu slab i manji i onda će po jednakom načelu uzimati teritorij. To je de facto kraj međunarodnoga prava”, rekao je Plenković.

“Zamislite samo da je Hrvatska ostala bez, recimo Knina, Petrinje, Vukovara koji su bili privremeno okupirani”, dodao je.