BEOGRAD Viši sud u Beogradu usvojio je u srijedu zahtjev za rehabilitacijom vođe četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Draže Mihailovića, poništio presudu kojom je Mihailović 1946. godine osuđen na smrt i vratio mu građanska prava te ga progasio neosuđivanim, a današnja odluka suda je konačna.

Sud je, usvojivši zahtjev za rehabilitaciju koji je 2006. podnio Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović, poništio presudu tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 15. srpnja 1946. godine, kojom je Mihailović bio osuđen na smrt zbog izdaje, suradnje s fašističkim okupatorima i ratnih zločina, a dva dana kasnije strijeljan i tajno pokopan.

Zahtjev za rehabilitacijom podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori s beogradskog pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški i nekoliko udruga. Oni su tražili poništenje presude kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog suradnje s nacističkim okupatorima i kojom su mu oduzeta sva građanska prava.

U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, u postupku Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića određen je 17. srpnja 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma strijeljan.

»Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim«, priopćio je danas u prepunoj sudnici Višeg suda u Beogradu sudac Aleksandar Trešnjev, što je propraćeno pljeskom većine u publici u kojoj su, među ostalim, bili i bivši prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, vođa Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj, savjetnik srbijanskog predsjednika Oliver Antić, sljedbenici Ravnogorskog pokreta i desničarskih organizacija, ali i predstavnici nevladine udruge Žene u crnom.

Sud je utvrdio da je sporna presuda donesena u protuzakonitom procesu »iz političkih i ideoloških razloga«.

Prema obrazloženju odluke, osporena presuda Vrhovnog suda nekadašnje FNRJ, u dijelu koji se odnosi na Mihailovića, proglašena je ništavom pa time i sve njezine pravne posljedice, uključujući i one o oduzimanju imovine i građanskih prava.

Na ovu odluku Višeg suda, sukladno Zakonu o rehabilitiranju, ne postoji pravo žalbe, a budući da je proces imao samo jednu stranu nema niti mogućnosti žalbe te je ona konačna.

Unatoč velikom zanimanju medija, ekskluzivno pravo snimanja objave odluke Višeg suda imale su samo agencija Tanjug i Radio-televizija Srbije, a ispred Palače pravde okupilo se nekoliko stotina pristaša četničkog pokreta, desničarskih udruga i organizacija.

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a tri godine kasnije su se pridružile Srpska liberalna stranka na čelu s Kostom Čavoškim, Udruga pripadnika Jugoslavenske vojske u otadžbini, Udruga političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Predlagači su tvrdili da je Mihailoviću bilo onemogućeno pravo na odbranu, da nije vidio svog odvjetnika niti je imao pravo na nepristran sud te da mu je optužnica na više od 2.000 strana uručena sedam dana prije suđenja što mu je onemogućilo razuman rok za pripremu obrane.

Današnja odluka, po ocjenama pravnih stručnjaka, omogućuje obitelji Mihailović povrat svih građanskih prava i daje im pravo na odštetu, stvara uvjete da se u Srbiji i službeno uvaže dva priznata antifašistička pokreta u Drugom svjetskom ratu, te da ulice, škole, sportski klubovi i druge ustanove mogu nositi ime Dragoljuba Mihailovića.