Početkom ljeta prije 40 godina predstavnici vlada Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske okupili su se na brodu u malom luksemburškom selu Schengenu i postigli dogovor u osnivanju prostora za slobodno kretanje ljudi, što je Europa i obilježila 14. lipnja.

No, proslava utemeljenja sustava Schengena i ukidanja graničnih prijelaza na međusobnim granicama ipak je malo pomućena činjenicom da posljednjih godina neke zemlje članice uvode privremene granične kontrole.

Tako je, na primjer, Slovenija uvela Hrvatskoj i Mađarskoj takav režim u listopadu 2023., a prije desetak dana produžila ga je za još šest mjeseci, do 21. prosinca ove godine.

Naravno, kao što zna svatko tko je u posljednjih godinu i pol dana putovao u Sloveniju, nije riječ o povratku klasične tvrde granice između dviju zemalja kakva je bila prije ulaska Hrvatske u Schengen, ali nije ni sve kako je bilo u prvih desetak mjeseci hrvatskog članstva u Schengenu kada nije bilo baš nikakvih kontrola.

Visoka razina

Ministar unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar kao razloge za odluku o privremenim graničnim kontrolama istaknuo je prilike na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i složenu situaciju na zapadnom Balkanu.

Sigurnosna situacija se, prema njegovim riječima, dodatno pogoršala u svim spomenutim regijama od posljednjeg produženja nadzora. Istaknuo je i visoku razinu prijetnje od terorizma u više država EU-a.

Kako je dodatno pojasnio Poklukar, nadzor na granici neće predstavljati poteškoće za putnike tijekom ljetnih odmora koji će ulaziti u Hrvatsku i izlaziti iz nje.

Nadležne službe djelovat će kao i proteklih godina, odnosno ciljano, s fokusom na skupine krijumčara ljudi. Uz Sloveniju i Italiju, nadzor na unutarnjim šengenskim granicama provode i Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Norveška i Švedska.

Što se tiče Hrvatske, koja je granična zemlja Schengena, najveći je problem pokrivanje njene 1.000 kilometara duge granice prema Bosni i Hercegovini.

Stoga je dobra vijest da su na granici između Hrvatske i BiH prije tjedan dana započele rad trostruke ophodnje slovenske, hrvatske i talijanske policije koje će, među ostalim, sprječavati moguće sigurnosne prijetnje i nezakonite migracije.

Neformalne patrole

Međutim, sustav Schengena, ima problema i na sjevernim granicama. Tako je ovog tjedna Poljska najavila da će u ponedjeljak 7. srpnja uvesti privremene granične kontrole na granici s Njemačkom i Litvom. Ovo je za Schengen puno veći politički problem, jer ipak je tu riječ o dvije velike europske zemlje.

Poljski premijer Donald Tusk najavio je ovu mjeru kao odgovor na režim na njemačko-poljskoj granici koji je uvela nova njemačka Vlada koju vodi demokršćanski kancelar Friedrich Merz, a koja je od početka svibnja počela vraćati migrante koji u nju žele ući iz Poljske.

To je u Poljskoj izazvalo unutarnju političku krizu jer su desne oporbene stranke optužile Vladu da popušta Njemačkoj. Čak su organizirane i neformalne patrole građana koje su počele čuvati dijelove granice, pa je Tusk bio prisiljen uvesti privremene granične kontrole na granici s Njemačkom, ali i s Litvom.

Njemačka je još u rujnu 2024. uvela privremenu kontrolu na svojim granicama s Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom, a već otprije postoje takve kontrole prema Poljskoj, Češkoj, Austriji, Francuskoj i Švicarskoj.

To znači da je Njemačka uvela privremene kontrole na cijeloj svojoj granici. Međutim, kada je Merzova Vlada u svibnju dodatno pooštrila režim prema Poljskoj te počela vraćati ilegalne migrante u tu zemlju, nastao je dodatni problem.

Optužbe protiv Rusije

Poljska je uspjela kontrolirati granicu prema Bjelorusiji odakle je dolazio velik broj ilegalnih migranata. Stoga ih je Bjelorusija počela puštati u sustav Schengena preko svoje granice s Litvom i Latvijom, odakle su bez problema prelazili u Poljsku, a potom i u Njemačku.

Tusk je i zbog toga odlučio uvesti privremenu kontrolu granice s Litvom. Zapad već dugo optužuje Bjelorusiju i Rusiju da migrantima žele destabilizirati EU.

Hrvatska je u sustav Schengena ušla 1. siječnja 2023. godine i tako postala jedna od tadašnjih 27 članica. U međuvremenu su 1. siječnja ove godine članice postale Bugarska i Rumunjska, tako da u ovom trenutku sustav ima 29 zemalja od kojih su 25 ujedno i članice EU-a, a preostale četiri su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Od članica EU-a u Schengenu nisu Irska, koja je iz njega izašla nakon Brexita kako bi zadržala zajednički prostor slobode kretanja s Velikom Britanijom zbog Sjeverne Irske, te Cipar zbog problema nastalih nakon turske okupacije dijela otoka 1974.

Od Nikozije do Osla

Očekuje se da bi Cipar mogao ući u Schengen do kraja 2026. o čemu se vode pregovori. Tada bi, nažalost samo teoretski zbog gore navedenih problema, bilo moguće putovati od glavnog grada Cipra, Nikozije, pa sve do glavnog grada Norveške, Osla, na samom sjeveru Europe bez pokazivanja dokumenata i zaustavljanja na granici.