Uvjerljivi poraz bošnjačkoga kandidata izazvao je u srebreničkoj javnosti pravi šok
Kandidat srpske koalicije "Zajedno za Srebrenicu" Mladen Grujičić pobijedio je, osvojivši gotovo dvostruko više glasova od nezavisnog Ćamila Durakovića. Tko će biti novi (stari) načelnik Srebrenice ipak bit će poznato tek nakon prebrojavanja glasova glasača u odsustvu i glasova koji budu stigli putem pošte
Srbija! Pobeda! – odjekivalo je Srebrenicom u noći s nedjelje na ponedjeljak, ilustrirajući ozračje u kojemu su birači u BiH na nedjeljnim lokalnim izborima po tko zna koji put potvrdili neprikosnovenost nacionalizma koji je uništio, i još uvijek uništava, njihovu zemlju.
Potvrdili, ali i produbili: sedam dana nakon Dodikova referenduma, Bošnjaci su doživjeli novišok: srpski nacionalist Mladen Grujičić, kandidat srpske koalicije “Zajedno za Srebrenicu”, uvjerljivo je pobijedio, osvojivši gotovo dvostruko više glasova od nezavisnog Ćamila Durakovića: za Grujičića je glasalo 3,3 tisuće, a za Durakovića 1,6 tisuća birača. Istina, rezultati još nisu konačni, jer još stižu glasovi iz dijaspore, gdje su uglavnom Bošnjaci. Analitičari međutim ocjenjuju da je malo vjerojatno da bi Duraković mogao nadoknaditi gotovo dvostruku Grujičićevu prednost. Pritom valja podsjetiti na statističke podatke: od 1991. do 2013. Srebrenica je izgubila 23 tisuće stanovnika, od kojih dvadeset tisuća Bošnjaka. U tom je gradu 1991. živjelo 27 tisuća Bošnjaka, a danas dvadeset tisuća manje; istodobno, 1991. je u Srebrenici bilo osam tisuća Srba, a danas ih je šest tisuća.
Izbor za načelnika još nije gotov
Bošnjaci zabrinuti
Zato nije čudno da je uvjerljivi poraz bošnjačkoga kandidata u tamošnjoj javnosti izazvao pravi šok. Dosadašnji načelnik izjavio je da se boji “da je ovo previše za Bošnjake koji su zabrinuti” te najavio mogućnost da mnogi odsele iz Srebrenice. Duraković tvrdi da je Grujičić “najviše kandidat Srpske radikalne stranke, jer je najviše vremena provodio u Srbiji sa Šešeljem”. Očekivano, odmah je počela svađa tko je kriv za poraz. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije pridonio smirivanju situacije kada je, odgovarajući na novinarsko pitanje o odgovornosti za Srebrenicu, izjavio da je “općina Centar u Sarajevu važnija od nekih drugih općina”.
Fikret Abdić, 77-godišnji osuđenik za ratne zločine, postao je načelnik Velike Kladuše, vrativši se u velikom stilu na čelo grada u kojemu je osnovao logore za vlastite sunarodnjake. Abdićeva je pobjeda šokirala predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
– On je jedan ratni zločinac, potrošeni političar i starac. Depresivno je to, kazao je Izetbegović. Abdić je, podsjetimo, u Hrvatskoj 2002. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u logorima gdje je Abdićeva Autonomna pokrajina Zapadna Bosna zatočila oko pet tisuća pripadnika Armije BiH. Kazna je 2005. smanjena na 15 godina i Abdić je bio u zatvoru do 2013. godine. Na Županijskom sudu u Rijeci još traju postupci protiv njega. Usprkos svemu tome, Babo je uvjerljivo, s gotovo dvostruko glasova više, pobijedio konkurenciju, postavši tako najstariji načelnik općine u BiH.
Izborni rezultati u Srebrenici ponešto su zasjenili ishod izbora u drugim sredinama, no izvjesno je da su postojeće nacionalističke stranke potvrdile ili čak osnažile vlastiti utjecaj. Referendum u Republici Srpskoj očito je pomogao Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je doslovno “pomeo” opoziciju, pobijedivši čak i u tradicionalnim uporištima Srpske demokratske stranke (SDS), kakva su istočna Hercegovina ili Pale ponad Sarajeva.
SDP-u ostala Tuzla
Slično se pokazalo i u hrvatskome političkom tijelu, gdje je HDZ BiH osvojio još neke općine, dok je HDZ 1990., frakcija HDZ-a BiH kojom je Ivo Sanader svojedobno pokušao parirati nacionalizmu HDZ-a BiH, nastavio sad već višegodišnji silazni trend. Nenacionalistička politika, tradicionalno, drži se još kako-tako tek u Tuzli i okolici, gdje je SDP BiH uspio zadržati gradonačelnika i još nekoliko načelnika.
No osipa se kvaliteta izbornog procesa. U Mostaru, primjerice, lokalni izbori nisu održani već treći put za redom: grad će uskoro obilježiti prvo desetljeće bez izabrane lokalne vlasti. Protekloga ljeta čak ni američka administracija nije uspjela privoljeti HDZ BiH i SDA da se dogovore oko izbornoga procesa kako bi grad dobio lokalnu vlast, a s njom i kakvu-takvu administraciju koja bi uspjela dokinuti poluanarhiju u kojoj Mostar već godinama tavori. Tako je grad na Neretvi postao jedina sredina u BiH u kojoj izbori nisu ni organizirani, i samo je moralistički prosvjed nevladinih organizacija na nekoliko ulica u gradu fingirao izbore, podsjećajući građane na potpunu degradaciju demokratskih procesa u gradu u kojemu žive.
Emir Suljagić, koji je sa sedamnaest godina imao sreće da preživi srebrenički genocid te je o toj traumi napisao dojmljivu knjigu “Razglednice iz groba”, šokirano je komentirao pobjedu kandidata srpske koalicije na izborima u njegovu gradu.
– Ljudi koji su odgovorni za ovu odluku sjede u predsjedništvu SDA i trebaju se dozvati pameti i uvidjeti koje su strateške implikacije gubitka Srebrenice, kazao je Suljagić, danas čelnik male stranke Građanski savez. “Očekujem teže dane za nesrbe u Srebrenici. Treba nam da svi koji se bave javnim poslom u BiH pokušaju ustanoviti temeljni konsenzus o tome što s 150 do 200 tisuća građana nesrpske nacionalnosti koji su se nakon referenduma u RS probudili u statusu koji imaju Tatari na Krimu”, kazao je Suljagić u svojoj reakciji.
Kritične situacije
No u hercegovačkome gradiću Stocu, pedesetak kilometara jugoistočno od Mostara, u kojemu je obračun Hrvata s Bošnjacima iz devedesetih danas pretvoren u latentni sukob HDZ-a BiH i SDA, situacija je možda još i teža, s obzirom da su ondje izbori – prekinuti zbog nasilja. Problemi su počeli od ranoga jutra, nakon što jedno izborno mjesto nije ni otvoreno, da bi otprilike na polovini izborne nedjelje prerasli u otvoreno nasilje: kandidat SDA za načelnika Salmir Kaplan napao je i ozlijedio predsjednika općinskoga izbornog povjerenstva Ivana Perića, tvrdeći da je ovaj pogodovao HDZ-u. Sve je eskaliralo do prekida izbora, a dan kasnije saznalo se da okršaj Kaplana i Perića nije bio jedini, ni u Stocu, a ni u cijeloj BiH. Koalicija nevladinih organizacija »Pod lupom«, koja je nadzirala izborni proces, izvijestila je da je tijekom izbora zabilježila “više od devedeset kritičnih situacija”.
– Nasilje zabilježeno na biračkim mjestima nije registrirano unatrag nekoliko izbornih procesa, vjerojatno više od deset godina, upozorio je direktor “Pod lupom” Dario Jovanović. No predsjednik Središnjega izbornog povjerenstva (SIP) Ahmed Šantić tu je tvrdnju otpisao kao “netočnu i paušalnu ocjenu” jer, eto, SIP je dobio samo nekoliko formalnih prigovora. Jednom riječju – sve je u Bosni u najboljem redu.
