Nakon što je Viktor Orban izgubio parlamentarne izbore i prestao biti mađarski premijer, zagovornici ukidanja veta prilikom donošenja odluka o zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici odlučili su iskoristiti njegov odlazak pa su znatno pojačali napore u tom smjeru. Tako je prošlog tjedna njemački njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio da načelo jednoglasnosti pri donošenju odluka dovodi EU u »egzistencijalnu opasnost u sigurnosnim pitanjima«, te najavio da će Njemačka razgovarati s državama članicama koje su i dalje skeptične prema uvođenju glasanja kvalificiranom većinom.

Političke silnice

– To je pitanje života i smrti. To vidimo svakoga dana u Ukrajini. EU treba glasanje kvalificiranom većinom kako bi se odluke donosile brže, posebice u području vanjske politike. Takvu promjenu trenutačno podržava 12 država članica. Obratit ćemo se svim državama članicama, uključujući i one koje su još uvijek skeptične, rekao je Wadephul.

Među »skeptičnim državama« nalazi se i Hrvatska, zajedno s nizom manjih članica EU-a koje strahuju da bi ukidanje jednoglasja kod donošenja odluka moglo dovesti do situacije u kojoj bi ih velike države mogle preglasavati u pitanjima od nacionalnog interesa. Ovo je pitanje možda i jedina vanjskopolitička točka oko koje postoji identično stajalište premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića. Milanović je za one koji bi prihvatili taj prijedlog rekao da bi time počinili »čin veleizdaje«, a Plenković je mišljenja da zadržavanje jednoglasnosti štiti nacionalne interese.

– Nismo za to. Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštititi nacionalne interese ukoliko pravilo jednoglasnosti postoji. Važno je za države pogotovo koje su recentno ušle, zadržati taj prerogativ, rekao je Plenković. To mišljenje nije promijenio.

Milanović je također komentirajući najavljene promjene u načinu odlučivanja EU-a o sigurnosnoj i vanjskoj politici iskazao negativno mišljenje o tom prijedlogu.

– To su neki od temelja sustava i u Hrvatskoj nije nitko za to da se to mijenja i da se odlučuje bilo kakvom kvalificiranom većinom, nego jednoglasno. Tako misle mnogi u srednjoj i istočnoj Europi. To su kriteriji po kojima smo ušli u EU i bili su važni, rekao je Milanović.

Međutim SDP se kao stranka nije izravno opredijelio oko ovog pitanje. Ujesen 2023. troje europskih zastupnika SDP-a – Biljana Borzan, Tonino Picula i danas pokojni Fred Matić – glasovali su za Rezoluciju kojom su načelno podržali ukidanje veta za donošenje odluka EU o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Zajedno s njima na isti je način glasovao i tadašnji eurozastupnik IDS-a Valter Flego.

Posebni interesi

Saborska zastupnica Možemo! i predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš smatra da su »dobre strane veta poticanje partnerstva i političkog dogovora među zemljama«.

– Ali ne treba bježati od činjenice da je dolazilo do zloupotrebe veta i opstruiranja donošenja političkih odluka. Eklatantan primjer toga bilo je ponašanje Mađarske za vrijeme Viktora Orbána. Međutim, rješenje za problem zloupotrebe veta ne mora biti samo njegovo ukidanje nego se može krenuti politički realnijim putem i razgovarati primjerice o jačanju mehanizmima protiv zloupotrebe veta. Primjerice može se razgovarati o modelu prema kojem se u određenim konkretnim slučajevima veto može konzumirati ako ga podrže još minimalno dvije ili tri članice, da se izbjegnu partikularni interesi, ili da se dosljednije i brže provodi članak 7 Ugovora o Europskoj uniji koji suspendira određena prava državi članici koja opetovano krši temeljnih vrijednosti EU-a, kao što je to radila Mađarska, rekla je Miloš. Dodala je da »pravo veta nije glavni uzrok neslaganja u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a niti je panacea za rješavanje tog problema«.

– Ta neslaganja prije svega proizlaze iz političkih izbora pojedinih država i njihovih geopolitičkih usmjerenja, koja u pojedinim slučajevima nisu usklađena sa zajedničkim europskim interesima, nego s akterima izvan EU-a koji često rade protiv europskih interesa i temeljnih vrijednosti, poput Rusije, rekla je Miloš.

U svibnju 2023. devet država članica EU-a osnovalo je » inkluzivnu skupinu prijatelja« za glasovanje kvalificiranom većinom o pitanjima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP). Ova skupina uključuje Njemačku, Italiju, Belgiju, Finsku, Francusku, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i Španjolsku.

Kancelar Merz odmah bi ukinuo konsenzus

Bit će svakako zanimljivo pratiti kako će se domaće političke stranke ponašati nakon što uslijedi nastavak političkog pritiska na manje zemlje da popuste i pristanu na ukidanje veta. Veliki zagovornik takve solucije je i njemački kancelar Friedrich Merz koji je više puta podržao proširenje ili korištenje kvalificiranog većinskog glasovanja (QMV) u EU, posebno u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Nakon što je Mađarska 2026., tada još uvijek pod Orbanovim vodstvom, blokirala paket zajmova EU-a Ukrajini, Merz je to nazvao »ozbiljnim činom nelojalnosti«, te snažno kritizirao sustav jednoglasnosti koji je jednoj zemlji omogućio da zaustavi odluku koju je podržalo 25 država članica. O puno pitanja EU-a već dugo glasuje kvalificiranom većinom koja podrazumijeva da neki prijedlog može proći ako za njega glasuje najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.