Njemačka i Turska će i dalje zajednički raditi na pronalasku načina za izlazak iz migrantske krize a Europa će Turskoj financijski pomoći u zbrinjavanju 2,5 milijuna izbjeglica koliko ih se nalazi u ovoj zemlji, priopćeno je nakon prvih njemačko-turskih konzultacija na razini vlada u petak u Berlinu.
»S naše europske strane ćemo osigurati tri milijardi eura za pomoć Turskoj«, rekla je kancelarka Angela Merkel nakon susreta s turskim premijerom Mehmetom Davutogluom u petak u Berlinu.Ta sredstva su, kako je nadalje priopćeno, namijenjena »poboljšanju životnih uvjeta« za 2,5 milijuna izbjeglica iz Sirije koliko ih trenutno boravi u Turskoj. Konkretni planovi bili bi doneseni na samitu Europske unije 18. veljače.
»Europa mora dati svoj doprinos je Turska po ovom pitanju čini mnogo«, rekla je kancelarka.
Davutoglu je uoči sastanka s Merkel rekao da tri milijarde eura koje je Europska unija obećala Turskoj neće biti dovoljno da se pomogne Ankari u smanjivanju vala migranata koji idu prema Europi.
Merkel je naglasila kako je potrebno i intenzivirati borbu protiv krijumčara ljudi na tzv. balkanskoj ruti.
»Mi jednostavno ne smijemo dopustiti da u moru između Turske i Grčke prednost imaju krijumčari ljudima koji time život izbjeglica dovode u pitanje«, rekla je Merkel.
Davutoglu je nakon sastanka s Merkel pohvalio »humanost i stabilnost u političkom vođenju« Angele Merkel u svezi s migrantskom krizom.
»Angela Merkel je u okviru savjesti čovječanstva načinila povijesni potez. Tko za 15 ili 20 godina bude bacio pogled unatrag, uvidjet će kakav dobar potez je to bio«, rekao je Davutoglu nakon susreta vlada obaju zemalja u Berlinu.
On je podržao Angelu Merkel u njezinom kursu te je poručio kako »Njemačka nije sama«.
»Turska je na strani Njemačke i u ovom kritičnom trenutku djelujemo zajednički«, rekao je Davutoglu.
Tijekom prvih njemačko-turskih konzultacija na razini vlada bilo je riječi i o borbi službene Ankare protiv Kurdske radničke partije (PKK). Nakon sastanka je priopćeno kako je tijekom zajedničkog savjetovanja »uglavnom vladalo suglasje«.
Sporazum EU-Turska o migrantima, puno nade, malo rezultata
Sporazum između Turske i EU za kočenje priljeva migranata budi velika očekivanja u pretrpanim europskim zemaljama, ali ne donosi rezultate.
Europljani zamjeraju Ankari da se ne bori dovoljno protiv krijumčara ljudi.
Obveza Turske da koči priljev migranta koji prelaze preko njezinog teritorija prema Grčkoj je glavni cilj sporazuma aktiviranog krajem studenoga 2015. nakon dugih pregovora.
Od više od milijun migranata koliko je 2015. morem ušlo u EU, više od tri četvrtine je prošlo Egejskim morem s turskih obala.
Turci se se obvezali da će njihova granica biti manje propusna, i obećali su aktivnu brobu protiv mreža krijumčara koji djeluju na njihovom teritoriju.Turska se također obvezala da će prihvatiti migrante koji ne mogu dobiti status izbjeglica i koji su ilegalno stigli u Europu preko Turske.
Taj plan akcije predviđa također da Ankara usvoji trenutačne mjere za poboljšanje socio-ekonomskog stanja Sirijaca koji žive na njezinom teritoriju.
Europljani su obećali da će pružiti trenutačnu humanitarnu pomoć Turskoj s početnim iznosom od 3 milijarde eura, namijenjenih uglavnom za planove poboljšanja svakodnevice sirijskih izbjeglica u Turskoj.
EU je također preuzela niz obveza u područjima koja nisu povezana s migrantima. Oni su obećali ponovo pokrenuti pristupne pregovore Turske s EU otvaranjem novog poglavlja pregovora o gospodarskoj i monetarnoj politici.
EU je također spremna ubrzati postupke ukidanja vize koje su trenutačno obvezne za turske državljane koji dolaze u schengenski prostor. Njemačka kancelarka Angela Merkel i turski premijer Ahmet Davutoglu su potvrdili u petak da je cilj da se ta liberalizacija viza ostvari u listopadu 2016.
U studenom je na grčke obale iz Turske svakog dana stizalo između 5000 i 6000 migranata. Broj dolazaka je posljednjih tjedana pao na između 2000 i 3000. »To je i dalje previše«, žalila se Europska komisija tijekom posjeta potpredsjednika Frans Timmermansa Turskoj 11. siječnja. Manji broj dolazaka objašnjava se lošim meteorološkim uvjetima.
Europljani predbacuju Ankari što nije onemogućila mreže krijumčara koji u opasnim uvjetima organiziraju prijelaze migranata prema grčkim otocima.
Grčki predsjednik Prokopis Pavlopoulos je ovog tjedna optužio turske lučke vlasti da podržavaju turske krijumčare ljudima.
Turska zamjera Europljanima što zanemaruju da ona već na svom području ima oko 2,5 milijuna izbjeglica, većinom Sirijaca, i da se već dugo nosi s tom situacijom. Ankara trvdi da poduzima velike napore da bi ispunila svoje obveze.
Turske vlasti su prihvatile izdavanja radnih dozvola Sirijcima za neke sektore.
Turska je odredila ograničenja za izdavanja viza Sirijcima koji ulaze na njezin teritorij zrakoplovima ili morskim putem, a ta mjera treba ograničiti dio priljeva.
Ankari se ne sviđa namjera Europe da kontrolira obećanu financijsku pomoć.
Europska unija se još nisu uspjela dogovoriti o financiranju te pomoći, posebice o dijelu od EU i onom od država članica.
Turske vlasti također žele da europske zemlje prihvate transfere migranata iz Turske prema Europi. Ali malo europskih zemalja je spremno na to dok EU već sve teže raspoređuje migrante koji su već stigli u Italiju i Grčku.
