Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, ishod izbora potpuno je neizvjestan. Najizgledniji je nastavak vladajuće kršćansko-demokratske i liberalne koalicijske Vlade Angele Merkel, ali je također moguća koalicija između kršćansko-demokratske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)
BERLIN U Njemačkoj su od osam sati otvorena birališta, a oko 62 milijuna građana s pravom glasa pozvano je da izabere novi, 18. saziv Bundestaga.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, ishod izbora potpuno je neizvjestan. Najizgledniji je nastavak vladajuće kršćansko-demokratske i liberalne koalicijske Vlade Angele Merkel, ali je također moguća koalicija između kršćansko-demokratske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).
Glavni kandidati parlamentarnih stranaka vodili su, s obzirom na tijesne prognoze, do posljednjeg trenutka borbu za svaki glas. Njemačka kancalarka Angela Merkel i glavna kandidatkinja Unije CDU/CSU u svojoj je izbornoj jedinici u Stralsundu na sjeveroistoku Njemačke održala posljednji predizborni skup u subotu.
»Bit će tijesno, no ovakve tijesne prognoze daju poticaj za borbu do posljednjeg trenutka«, rekla je Merkel pred okupljenima u svojoj izbornoj jedinici.
Prije toga njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU) na završnom je predizbornom skupu u Berlinu branila europsku politiku svoje vlade i još jednom isključila mogućnost sklapanja koalicje s novoosnovanom strankom Alternativa za Njemačku (AfD) koja bi po nekim prognozama mogla prijeći izborni prag od pet posto i kojoj je jedini politički cilj izlazak Njemačke iz zone eura. Ova stranka kritizira i njemačku politiku tijekom krize zajedničke europske valute.
Moguća je i većina stranaka lijevog bloka, SPD-a, Zelenih i stranke Ljevice, ali su SPD i Zeleni odbacili koaliranje na saveznoj razini sa strankom Ljevice, koja je dijelom i nasljednica stranke istočnonjemačkih komunista.
Političari svih stranaka su u svojim obraćanjima javnosti apelirali na građana da u što većem broju iziđu na izbore. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2009. sa 70,8 posto zabilježen je najslabiji odaziv birača na nekim poslijeratnim izborima.
