Britanski proeuropski think-tank »Business for Europe« tvrdi da bi nova država mogla iznova pregovarati o članstvu u EU
Nezavisna Škotska automatski će postati članicom EU – to uvjerenje vladajuće Škotske nacionalne stranke (SNP), koja za jesen 2014. priprema referendum o otcjepljenju od Ujedinjenoga kraljevstva, ovih je dana osporio britanski proeuropski think-tank Business for Europe, tvrdeći da nije izvjesno kakav će stav zauzeti EU prema nezavisnoj Škotskoj, te da je moguće da bi nova država mogla iznova pregovarati o članstvu u EU, po uzoru na postkomunističke države istočne Europe.
Zagovornici norveškog modela
»Neizvjestan je odnos kojim bi nezavisna Škotska mogla biti primljena u EU. Možda će se zahtijevati formalni pristupni pregovorima. Alternativno je moguć napor da se postigne brzi politički kompromis, u duhu Britanskih pregovora iz 1974-1975«, stoji u nedavnoj analizi Businessa for Europe »Škotska nezavisnost i pristupanje EU«.
U Škotskoj i ostatku Ujedinjenog kraljevstva upravo traje opsežna javna rasprava o referendumu o škotskoj nezavisnosti, koji je vlada u Edinburghu najavila za jesen 2014. Važan dio te rasprave, koja se posljednjih dana koncentrirala na određivanje dana održavanja raferenduma, svakako je i status koji će Škotska, odaberu li njezini građani otcjepljenje, dobiti u Europskoj uniji.
Vladajuća SNP deklarativno je proeuropska stranka, premijer Alex Salmond zagovara automatsko članstvo nezavisne Škotske u EU, ali postoje i frakcije koje zagovaraju norveški model članstva u Europskoj zoni slobodne trgovine (EFTA), ali ne i u EU.
Analitičari Businessa for Europe tvrde da postoje politički razlozi koji bi mogli omesti automatsko članstvo nezavisne Škotske u EU. »Opasno je i potencijalno obmanjujuće govoriti škotskim građanima kako je sigurna pretpostavka da će Škotska, postane li nezavisna, automatski postati članicom EU«, izjavio je direktor Businessa for Europe Phillip Souta za portal Euractiv.
Analiza vodi računa o mogućim političkim bojaznima nekih članica EU da bi primjer Škotske mogao ohrabriti njihove pokrete za nezavisnost.
Takve bi se okolnosti, upozorava Business for Europe, mogle pretvoriti u teškoće: »Što bi Škotska više zahtijevala pregovore, teže bi EU članice poput Španjoske ili Belgije, s njihovim vlastitim separatističkim pokretima, bile spremne Škotskoj dati slobodan prolaz, s obzirom na presedan koji bi Škotska uspostavila«.
Španjolci ne brinu
Takva je interpretacija naljutila vladu u Edinburghu. »Tvrdnje Business for Europe pogrešne su i zasnovane na temeljnom nerazumijevanju statusa Škotske. Nezavisna Škotska neće biti zemlja pristupnica EU, nego zemlja nasljednica postojećih ugovornih prava i obaveza, na potpuno isti način kao i ostatak Ujedinjenog kraljevstva«, izjavio je premijer Salmond.
Slično je kazao i zastupnik u škotskome parlamentu Alyn Smith, ustvrdivši kako će »i Škotskoj i Ujedinjenome kraljevstvu biti priznat status zemalja nasljednica«.
Zasad se uistinu čini kako su neopravdani strahovi da bi neke članice EU mogle blokirati članstvo nezavisne Škotske, jer je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel García-Margallo škotskome tisku izjavio kako je »škotski proces unutarnja stvar britanskoga ustavnoga okvira, posve različit od španjolskoga, pa će tako biti i rješavan«.
Škotska je dijelom Ujedinjenoga kraljevstva od njegova osnutka 1707. 290 godina kasnije, 1999, ponovno je osnovan škotski parlament, a 2011. na izborima je pobijedila separatistička Škotska nacionalna stranka SNP. Izglasaju li Škoti ujesen 2014. odvajanje od Ujedinjenog kraljevstva, to bi moglo otvoriti put stvaranju tri nove nezavisne države na britanskome poluotoku: Škotske, Velsa i Engleske. Danas, škotski parlament i vlada imaju zakonodavne ovlasti u obrazovanju i zdravstvu, nastojeći ih proširiti na diplomatske odnose, energetsku, ribarsku i ekološku politiku. Škoti također žele »snažniji vlastiti glas u EU«.
