Slovenski parlament izglasao je jučer popodne nepovjerenje vladi Boruta Pahora, čime je okončana višemjesečna kriza slovenske vladajuće koalicije, koja se počela raspadati najprije odlaskom stranke umirovljenika Desus, a onda je njezinim stopama ubrzo krenula i liberalna stranka Zares.

Glasanje o povjerenju svojoj vladi Pahor je vezao za izjašnjavanje o kandidatima za pet ispražnjenih ministarskih mjesta, a od 88 prisutnih zastupnika Pahorova vlada povjerenje je dobila od njih 36, dok je 51 zastupnik bio protiv njegovog prijedloga, čime je Pahorova vlada pala.

Privremeni mandatar?

Nagovarajući zastupnike da podrže njegovu manjinsku vladu, Pahor je uvjeravao kako slovenski parlament bira između razuma i nerazumnosti. Prema njegovim riječima, pad vlade Sloveniju vodi u krizu koja će na sljedećih nekoliko mjeseci paralizirati državu, što je u sadašnjoj kriznoj situaciji neprihvatljivo. Stoga je apelirao na zastupnike da glasaju za rješenje koje je za državu i građane najbolja, a ne za »avanturu« i »političku krizu«, koja će buknuti sa svim svojim problemima.

Slovenija, smatra Pahor, još uvijek ima šansu iz krize izaći kao pobjednica, a on sam, kao i njegovi suradnici, imaju »viziju i hrabrost« uhvatiti se u koštac s problemima s kojima se Slovenija suočava. Na kraju je čerčilovski obećao »ništa drugo osim teške, zahtjevne i doista surove borbe za izvlačenje zemlje iz krize«. Međutim, zastupnici ga nisu poslušali.

Izglasavanje nepovjerenja Pahorovoj vladi ne znači automatski i raspisivanje novih izbora. Slovenski ustav dopušta mogućnost izbora privremenog mandatara o kojem bi se na inicijativu 10 zastupnika parlament izjašnjavao u tri pokušaja. Za njegov izbor u prva dva pokušaja potrebna je natpolovična većina od najmanje 46 zastupnika, a u zadnjem je dovoljna i obična većina prisutnih zastupnika.

Janšin povratak

Osim što je po slovenskom političkom sustavu skoro nemoguće raspisati prijevremene izbore sve dok u parlamentu postoji šansa za formiranje vlade, zagovornike prijelaznih rješenja do redovitih izbora ponajprije motivira snažna želja lijeve strane slovenskog političkog spektra da spriječi povratak lidera opozicije i prvaka nacionalističke Slovenske demokratske stranke Janeza Janše na vlast. No nakon jučerašnjeg pada Pahorove vlade u parlamentu, Janšin povratak samo je pitanje vremena. U slučaju da parlament ne uspije izabrati novog mandatara prijevremeni izbori najvjerojatnije će se održati 4. prosinca, na dan parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

Slovenska politička kriza kulminirala je u najgorem trenutku. Slovenija je kao članica eurozone već treću godinu snažno pogođena ekonomskom krizom, no Slovenija je također suočena i s unutrašnjom krizom, koja nema veze s globalnom recesijom. Posrijedi je sistemska kriza slovenskog razvojnog modela, jer stara politička, razvojna i strateška paradigma iz devedesetih godina, kojom je Slovenija stekla neovisnost i uspjela ući u EU i NATO, potrošena je. Novu razvojnu paradigmu slovenska politička i intelektualna elita još nije osmislila, a aktualna globalna kriza taj je problem samo produbila. Zemlja koja je slovila za najboljeg europskog učenika i najuspješniju tranzicijsku zemlju danas je izgubila dah, a reformski potencijal Slovenije kao da je presahnuo.

Pad Pahorove vlade i još jedan krug raspirivanja nacionalizma, koji najvjerojatnije očekuje Sloveniju Janšinim povratkom na vlast, samo su odraz te nove slovenske nemoći.