Sirijske pobunjeničke skupine koje su prije pet dana pristale na primirje, odlučile su zamrznuti sve razgovore o budućnosti Sirije, pa tako i preliminarne mirovne razgovore koji su za nekoliko tjedana trebali započeti u kazahstanskoj Astani. Čelnici pobunjeničkih skupina objavili su da su se na taj potez odlučili zbog učestalog kršenja primirja, a za to su kršenje primirja optužili vladu, odnosno režim predsjednika Bašara al-Asada, i proiranske skupine u Siriji, na prvome mjestu libanonski Hezbolah. Primirje je proglašeno u petak, uz posredovanje Rusije i Turske. Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da je i ovo postignuto primirje krhko. Rusija je trebala brinuti o Asadu i njegovim saveznicima u provedbi primirja, Turska o pobunjeničkim skupinama, a na sudjelovanje u provedbi primirja bio je pozvan i Iran posebno zbog svog utjecaja na Hezbolah i pojedine šijitske milicije.

Dizel u vodi

Pobunjeničke skupine zamrznule su svoje sudjelovanje na preliminarnim razgovorima zbog napada vladinih snaga i njenih saveznica na Wadi Baradu, područje sjeverozapadno od Damaska od goleme strateške važnosti. Izvori vode u Wadi Baradi ključni su za urednu opskrbu Damaska, a kontroliraju ih pobunjenici. Koncem prosinca nastali su veliki problemi u opskrbi Damaska vodom jer su pobunjenici u glavni izvor al-Fija izlili dizel, zbog čega je u Damasku bila prekinuta vodoopskrba. Dan nakon što je privremeno obustavljena vodoopskrba u Damasku, 24. prosinca, započela je ofenziva vladinih snaga i njenih saveznica na Wadi Baradi.

Opskrba vodom u Damasku i dalje nije normalizirana, vlasti su uvele racioniranu potrošnju vode, a za opskrbu stanovništva crpe vodne rezerve. Iz izvora u Wadi Baradiju vodom se opskrbljuje četiri milijuna ljudi. Pobunjeničke snage tvrde da se primirje neprekidno krši, a posebno ističu Wadi Baradi i istočnu Gutu.

– Svako napredovanje na terenu protivno je sporazumu o primirju i ako se stanje ne vrati na onakvo kakvo je bilo u trenutku sklapanja primirja, sporazum će biti smatran ništavnim, stoji u priopćenju pobunjeničkih skupina među kojima je i Slobodna vojska Sirije. Wadi Baradi su Asadova vojska i njegovi saveznici, Hezbolah i šijitske milicije, opkolili sredinom 2015. godine, a nakon što su završili bitku za Alep najavili su ofenzivu prema tom području udaljenom petnaestak kilometara od Damaska.

Asadova budućnost

Dan prije odluke pobunjeničkih skupina o zamrzavanju razgovora o budućnosti Sirije stanje se čak i nije činilo toliko loše. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Njemačke Martin Schäfer najavljivao je da bi politička budućnost Asada trebala biti tema rasprave u Astani. Schäfer je nagovijestio i da bi barem Njemačka mogla imati donekle pomirljiv stav prema Asadu i zauzeti svojevrsni treći put. On je izjavio da bi se mogla razmotriti mogućnost sudjelovanja Asada u tranzicijskom razdoblju te da je to i moguće, ali uz uvjet da se njegove predsjedničke ovlasti bitno smanje. Ta je izjava bitna promjena u odnosu na dosadašnji stav Berlina o političkoj budućnosti Asada jer je Njemačka uporno tvrdila da ne vidi budućnost za Siriju s Asadom kao šefom države.