Pobuna od koje je odustala ruska plaćenička skupina Wagner tijekom vikenda pokazala je razmjere strateške pogreške Kremlja u vođenju rata protiv Ukrajine, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Rusija nastoji vratiti mir u ponedjeljak nakon što su Wagnerovi borci okončali brzo napredovanje prema Moskvi, povukli se iz zauzetog južnog ruskog grada Rostova na Donu i vratili se u svoje baze u subotu navečer prema dogovoru koji im je zajamčio sigurnost.

Njihov vođa Jevgenij Prigožin trebao je otići u Bjelorusiju prema dogovoru u čijem je postizanju posredovao bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, objavio je Kremlj.

“Događaji tijekom vikenda su unutarnje rusko pitanje i još jedna demonstracija velike strateške pogreške koju je predsjednik (Vladimir) Putin napravio svojom nezakonitom aneksijom Krima i ratom protiv Ukrajine”, rekao je Stoltenberg novinarima u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Izvanredni događaji ovog vikenda nagnali su zapadne vlade u potragu za odgovorima što bi se sljedeće moglo dogoditi u zemlji s najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu, kao i u njezinom ratu u Ukrajini.

Stoltenberg je rekao da NATO prati situaciju u Bjelorusiji i još jednom je osudio najavu Moskve da u toj zemlji rasporedi svoje nuklearno oružje.

“Ne vidimo nikakve naznake da se Rusija priprema upotrijebiti nuklearno oružje, ali NATO ostaje oprezan”, rekao je Stoltenberg i dodao da je NATO-vo odvraćanje dovoljno snažno da zaštiti svoje ljude u sve “opasnijem svijetu”.

Istovremeno je uvjeravao Kijev u kontinuiranu podršku NATO-a.

“Ako Rusija misli da nas može zastrašiti zbog podržavanja Ukrajine, neće uspjeti. Stojimo uz Ukrajinu koliko god je potrebno”, rekao je.

Stoltenberg je u Litvi kako bi nazočio vježbi kojom će se testirati brzo pojačavanje borbene skupine NATO-a predvođene Njemačkom do veličine brigade, vojne postrojbe do 5000 vojnika, što je scenarij koji će se provesti u slučaju pojačanih napetosti ili sukoba s Rusijom.

Opisao je vježbe kao jasnu poruku da je NATO spreman braniti svaki pedalj savezničkog teritorija.

Ministri EU-a o pobuni u Rusiji i potrebi daljnje potpore Ukrajini

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a, koji se u ponedjeljak sastaju u Luxembourgu, poručuju da pozorno prate stanje u Rusiji i da je sada najvažnije nastaviti s potporom Ukrajini.

“Pratimo situaciju u Rusiji slijedom najnovijeg razvoja događaja. Sada je prerano za procjenu učinka tih događaja i najvažnije je da to neće utjecati na našu čvrstu potporu Ukrajini”, rekao je po dolasku na sastanak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Pokušaj pobune privatne vojske Wagner Jevgenija Prigožina protiv ruskog vojnog vrha, zatim odustajanje od nje, jedna je od tema koja će dominirati na redovitom sastanku šefova diplomacije zemalja članica koji se u ponedjeljak okupljaju u Luxembourgu

Ministar Grlić Radman je rekao da Hrvatska nastavlja s potporom Ukrajini, da priprema međunarodnu konferenciju o razminiranju koja će se u listopadu održati u Zagrebu te da, između ostaloga, organizira i radionice za ukrajinske tužitelje.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell također kaže da je sada važnije “nego ikad nastaviti s potporom Ukrajini”.

“Ono što se dogodilo u Rusiji tijekom vikenda pokazuje pukotine u ruskoj vojnoj moći. Monstrum kojeg je Putin stvorio s Wagnerom sada ga grize, monstrum radi protiv svog stvoritelja. Politički sustav pokazuje krhkost. Nije dobro vidjeti da nuklearna sila kao Rusija ulazi u fazu političke nestabilnosti i to treba uzeti u obzir”, rekao je Borrell.

I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također kaže da događaji u Rusiji pokazuju “velike pukotine u političkoj sferi i velike pukotine u ruskoj propagandi”, dodajući da je riječ o unutarnjim pitanjima Rusije u koji se Njemačka ne želi miješati.

I švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom kaže da tu riječ o “unutarnjoj stvari Rusije, koju pozorno pratimo jer ono što se tamo događa imat će utjecaja i na našu sigurnost”.

“Najvažnije je da nastavimo pomagati Ukrajini kako bi vratila svoj okupirani teritorij”, rekao je Billstrom.

Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak bi trebali povećati sredstva za Europski instrument mirovne pomoći (EPF), za dodatne 3,5 milijarde eura. EPF je izvanproračunski fond EU-a koji se koristi za financiranje nabave oružja i streljiva za Ukrajinu i za druge misije u svijetu.

Borrell će također upoznati ministre sa stanjem na Kosovu.

Ministar Grlić Radman izrazio je zabrinutost zbog razvoja događaja na Kosovu. “Uhićenje trojice kosovskih policajaca od strane Srbije izvor je zabrinutosti, oni trebaju biti oslobođeni odmah i bez ikakvih preduvjeta. Želimo da obje strane smanje napetosti i vrate se za pregovarački stol”, rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman je također rekao da daljnje proširenje EU-a treba ostati visoko na dnevnom redu EU-a, posebice kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njezin put prema EU-u.