Bespilotnim letjelicama i raketama gađana je u četvrtak navečer zračna baza Ain al-Asad u zapadnom Iraku, gdje su smještene američke i druge međunarodne snage, dok se unutar baze čulo više eksplozija, navela su dva sigurnosna izvora.

Iz iračke su vojske izvijestili da su zatvorili područje oko zračne baze, a u međuvremenu je počela istraga o ovom slučaju. Još nije poznao ima li žrtva ili materijalnih šteta. Osim spomenute baze na zapadu zemlje, projektili su pogodili i vojnu bazu američkih vojnika u blizini zračne luke u Bagdadu, priopćila je iračka policija, no bez dodatnih informacija.

U posljednja 24 sata gađane su četiri vojne baze u Iraku, u kojima su smještene američke vojne snage, pri čemu je manji broj vojnika dobio lakše ozljede.

Prošlog su tjedna naoružane skupine povezane s Iranom zaprijetile da će projektilima i bespilotnim letjelicama ciljati objekte povezane s SAD-om, ukoliko Washington intervenira na strani Izraela u ratu protiv Hamasa u Gazi.

U Iraku se trenutno nalaze 2500 američkih vojnika te njih još 900 u susjednoj Siriji, u sklopu misije čiji je cilj pomoći lokalnim snagama u borbi protiv Islamske države, koja je 2014.godine zauzela dijelove teritorija obje zemlje.

Bidenov govor

Američki predsjednik Joe Biden u svom je govoru u četvrtak u Bijeloj kući zatražio podršku Amerikanaca milijarde dolara vrijednom novom paketu pomoći za Izrael i Ukrajinu, dodavši da je podrška SAD-a ključna za dvije ratom zahvaćene saveznice.

Biden je u istoj rečenici povezao pripadnike Hamasa koji su početkom mjeseca ubili 1400 osoba u napadu u južnom Izraelu te ruskog predsjednika Vladimira Putina, čiji su vojnici u veljači prošle godine pokrenuli agresiju na Ukrajinu.

“Hamas i Putin predstavljaju različite opasnosti, ali imaju nešto zajedničko, a to je da oboje žele uništiti susjednu demokraciju”, izjavio je.

Predsjednik SAD-a smatra da Izrael nije odgovoran za eksploziju u bolnici u Gazi prije tri dana, kao što su to tvrdili dužnosnici Hamasa.

“No, ne možemo ignorirati ljudsku stranu nevinih Palestinaca koji samo žele živjeti u miru”, rekao je.

Strah od širenja

Biden napominje da protivnici SAD-a prate razvoj oba ratna sukoba te bi, ovisno o njihovom ishodu, mogli izazvati nevolje i u drugim svjetskim područjima.

Osim toga, američki se predsjednik osvrnuo i na politički kaos u Washingtonu, točnije u Zastupničkom domu Kongresa gdje većinu drži Republikanska stranka, no njezini se zastupnici ne mogu dogovoriti tko će biti novi predsjednik doma nakon što je s te pozicije smijenjen Kevin McCarthy.

Biden traži slanje pomoći po hitnoj proceduri. Američki dužnosnici procjenjuju da će ona iznositi oko 100 milijardi dolara tijekom sljedeće godine, a bit će raspodijeljena na Izrael, Ukrajinu, Tajvan i sigurnost na propusnoj američko-meksičkoj granici.

Od spomenutih 100 milijardi, Ukrajina bi mogla dobiti 60, a Izrael 10 milijardi dolara.

Predlažući jedinstveni paket za sve navedene zemlje, Biden pokušava uvjeriti republikanske zastupnike da ostave po strani ideološke razlike i podrže izdvajanje za Ukrajinu čijem se ratu s Rusijom ni nakon 20 mjeseci ne nazire kraj, a do sada je od SAD-a primila milijarde dolara vrijednu pomoć u oružju.

Međutim, takve zahtjeve moraju odobriti oba doma američkog Kongresa. Dok u Senatu Demokratska stranka ima većinu, problem je u Zastupničkom domu koji je više od dva tjedna bez predsjednika.

Saveznik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, konzervativac Jim Jordan obećao je da će nastaviti svoju utrku za čelno mjesto Zastupničkog doma, premda nije uspio dobiti potporu većine među republikancima.

Republikanci u Zastupničkom domu posljednjih su tjedana gotovo blokirali vladu zbog proračunskog deficita i duga od 31,4 trilijuna dolara, prijeteći smanjenjem državne potrošnje u cijelosti.

Prema istraživanju javnog mnijenja koje su prošlog tjedna proveli Reuters i Ipsos, oko 40 posto ispitanika smatra da SAD treba podržati poziciju Izraele u ratu s Hamasom. Oko 50 posto njih smatra da bi SAD trebale biti neutralne i ne uključivati se u njihov sukob.

Kad je u pitanju Ukrajina, također oko 40 posto građana smatra da joj SAD trebaju pomoći u naoružanju.