Talijanski premijer Mario Monti izjavio je da korijen europske dužničke krize leži djelomično u »neodgovornom roditeljskom ponašanju« Njemačke i Francuske tijekom prvih godina eurozone. Najači igrači eurozone nisu se držali fiskalnih pravila, te su dali loš primjer ostatku kontinenta, rekao je Monti novinarima u Tokiju.

»Priča je počela davne 2003. godine kada je euro još bio u povojima«, napomenuo je talijanski premijer. »Upravo su Francuska i Njemačka bile popustljive u vezi s javnim deficitom i zaduživanjem«, napomenuo je talijanski premijer prije susreta s japanskim kolegom Yoshihikom Nodom.

Ugledni tehnokrat koji je na premijerskom mjestu naslijedio medijskog magnata Silvija Berlusconija u studenome, rekao je da je problematično ismijavanje pravila kojim se godišnji proračunski deficit ograničava na 3 posto BDP-a.

Talijanski je premijer rekao da su, usprkos preporukama, ministri zemalja EU-a odlučili da neće kazniti Francusku i Njemačku zbog prekoračenja limita deficita. »Tako su najjače zemlje eurozone imale velik deficit, a njihov suučesnik je bila Italija«, rekao je Monti.

Kriza se neće širiti

»Naravno, ako majka i otac eurozone krše pravila, ne možemo očekivati od zemalja poput Grčke da se pridržavaju pravila«, napomenuo je talijanski premijer koji je bio povjerenik Europske komisije početkom 2000-ih godina kada je ona predložila nametanje sankcija zemljama s velikim deficitom. No Europsko vijeće stopiralo je tu inicijativu.

Ipak, Monti je optimističan. »Mislim da je širenje dužničke krize stvar prošlosti, sada kada je strožu disciplinu prihvatila većina članica i kada osnažujemo naše sigurnosne mehanizme«, napomenuo.

Šef talijanske vlade posjetio je Japan u vrijeme dok se Europa bori za preživljavanje pod težinom javnih dugova. Eurozona je pod pritiskom da osnaži svoj fond za spašavanje prezaduženih članica, dok 34-člani OECD traži da sigurnosni fond bude vrijedan najmanje 1 bilijun eura (tisuću milijardi), a dodatni je novac potreban za rekapitalizaciju banaka.

Zabrinutost za Španjolsku

Ministri financija zemalja eurozone sastaju se u petak i subotu u Copenhagenu kako bi odlučili hoće li osnažiti svoj mehanizam za spašavanje zaduženih članica, uslijed zabrinutosti za financijsko »zdravlje« Španjolske.

Susret u Copenhagenu bit će usredotočen na španjolski plan da svede svoj javni deficit na 5,3 posto BDP-a. Europski lideri  strahuju da bi ta zemlja mogla postati najveća žrtva dužničke krize koja je zahvatila eurozonu i koja je već prisilila Grčku, Irsku i Portugal da prime pomoć MMF-a i EU.