"Neprihvatljivo je prvo javnim natječajem odabrati strateškoga partnera koji se zatim upusti u znatna ulaganja i spasi hrvatsku tvrtku Inu u krizi, a onda tom partneru zaprijetiti neekonomskim mjerama i pokušati vratiti nadzor nad Inom bez isplate", kaže se u priopćenju mađarske Vlade
ZAGREB - Slučaj Ina-MOL više nije isključivo pitanje poslovnih nesuglasica između vlasnika, radi se o ‘sumnjivim i nezakonitim postupcima”, objavila je mađarska vlada u srijedu, dodavši da će protiv takvih postupaka protivnih vladavini prava uvijek dignuti glas, osobito ako je njima pogođena neka mađarska kompanija.
Pošto su hrvatske vlasti raspisale crvenu Interpolovu međunarodnu tjeralicu i europski uhidbeni nalog (EUN) za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem, mađarska vlada planira pravni odgovor na slučaj MOL-Ina i najavljuje mogućnost prodaje Ininih dionica.
Mađarska vlada drži kako država ima pravo odlučiti hoće li ostati vlasnicom. “I u Mađarskoj ima sličnih slučajeva u kojima država isplati ranije ulagače, ali ima načina da se to odradi tako da bude prihvatljivo za sve. Postoji i civiliziran rastanak”, kaže se u vladinu priopćenju.
Sindikati koji djeluju u Ini najviše bi voljeli da najava mađarske Vlade o mogućoj prodaji MOL-ovih 49,1 posto dionica Ine završi tako da hrvatska država ponovno preuzme većinsko vlasništvo i upravljačka prava u Ini, te tvrde da MOL nije ništa uložio u razvoj hrvatske naftne kompanije.
Nakon što je objavljeno da je mađarska Vlada dala nalog upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i, ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, čelnici hrvatskih sindikata koji okupljaju radnike Ine ocijenili su da se vjerojatno radi o spinu mađarske strane, ali smatraju kako bi bilo dobro da do prodaje dionica doista i dođe.
Predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Ivan Tomac izjavio je Hini da su Mađari na Ini već dosad “debelo zaradili” i još će zaraditi eventualnom prodajom dionica, a da nisu ispunili ono na što su se obvezali kupoprodajnim ugovorom.
Nisu modernizirali riječku i sisačku rafineriju, štoviše u Sisku su prepolovili rad rafinerije. U maloprodaju nisu uložili ništa, umjesto toga daju je u franšizu, a na Ininim benzinskim postajama u BiH umjesto hrvatskog prodaju mađarsko gorivo, kaže Tomac.
Osim toga, nanijeli su štetu hrvatskoj petrokemijskoj industriji, jer za propast Diokija osim bivšeg vlasnika Roberta Ježića kriva je i Uprava Ine koju vode mađarski kadrovi, tvrdi Tomac.
Kamo sreće da se Ina vrati u okrilje hrvatske države, a ako 49 posto bude prodano nekom drugom, možda će novi većinski vlasnik biti pošteniji prema hrvatskom gospodarstvu i rudnom i plinskom bogatstvu, poručio je Tomac.
Predsjednica Sindikata Ine i društava Ine Maja Rilović ističe kako je sindikalcima bitno da se Ina razvija kao samostalna kompanija, jer to je jamstvo sigurnosti radnih mjesta i materijalnih prava njezinih radnika.
MOL dosad nije vodio razvojnu politiku, već je Inu pretvorio u svoju podružnicu, protiv čega se borimo cijelo vrijeme, između ostaloga i organizirajući prosvjedne akcije poput “Ina radi – MOL se gradi”, kaže Rilović. I ona bi najsretnija bila da se većinsko vlasništvo i upravljačka prava u Ini vrate u ruke hrvatske države.
“Neprihvatljivo je prvo javnim natječajem odabrati strateškoga partnera koji se zatim upusti u znatna ulaganja i spasi hrvatsku tvrtku Inu u krizi, a onda tom partneru zaprijetiti neekonomskim mjerama i pokušati vratiti nadzor nad Inom bez isplate”, kaže se u priopćenju.
MOL je ispunio sve ugovorne obveze u odnosu na Hrvatsku i uložio gotovo tri milijarde eura. Nasuprot tome, kaže se priopćenju mađarske vlade, Hrvatska svoje ugovorne obveze nije ispunila.
Uz to što planira pravni odgovor na slučaj MOL-Ina i najavljuje mogućnost prodaje Ininih dionica, vlada je otkazala je i sudjelovanje ministra vanjskih poslova Janosa Martonyia na Croatia Forumu o energetskoj sigurnosti koji počinje u četvrtaku u Dubrovnik, objavio je u srijedu mađarski MTI.
“Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija (Slavka Linića) protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska”, priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade.
“Te su metode neprihvatljive u Europskoj uniji. Mađarska to ne može dopustiti, a da ne reagira”, dodaje se.
Mađarska vlada dala je nalog upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, priopćio je ured mađarske vlade za informiranje agenciji MTI.
Vlada je također dala nalog ministarstvu pravosuđa i upravi nacionalne agencije za upravljanje imovinom, koja upravlja dionicama MOL-a u državnom vlasništvu, da ispita moguće zakonske korake u građanskom i kaznenom pravu koji bi se mogli poduzeti u svezi s optužbama protiv Mađarske i MOL-a u slučaju MOL-Ina, prenosi agencija MTI.
Do reakcije mađarske vlade došlo je nakon što su hrvatske vlasti raspisale crvenu Interpolovu međunarodnu tjeralicu i europski uhidbeni nalog (EUN) za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem pošto je Mađarska odbila uručiti mu poziv za ispitivanje u Hrvatskoj.
Hrvatska Vlada ne želi komentirati poteze mađarske vlade, dok u vezi današnjeg priopćenja iz MOL-a poručuje da izvršna vlast nema utjecaja na pravosudna tijela.
Politički ili poslovno motivirani potez?
Potez mađarske vlade koja je naložila upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, očekivan je i ima ekonomski rezon, smatra stručnjak za naftni i plinski biznis Davor Štern, dok predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić taj potez drži političkim, s golemim štetnim posljedicama za Hrvatsku.
Štern: Očekivani potez
“To je relativno očekivan potez pri čemu smatram da se mađarska Vlada rukovodi više poslovnim, a manje političkim razlozima”, rekao je Štern za Hinu.
Smatra da bi se većina dioničara, koja bi se našla u takvoj situaciji, ponijela slično, jer mora voditi računa o vrijednosti i perspektivi svoga portfelja.
Upitan je li realno očekivati da MOL proda Inine dionice, Štern odgovora da bi to moglo biti realno pokažu li potencijalni kupci interes.
Jurčić: Štetan potez za Hrvatsku
Ljubo Jurčić, pak, drži da je riječ o izrazito negativnom potezu za Hrvatsku, jer susjedna, prijateljska zemlja koja je uklopljena u isti međunarodni sigurnosni i politički sustav kao Hrvatska, de facto poziva svog investitora da se povuče iz Hrvatske ocjenjujući da je on diskriminiran i da nije siguran.
Ta poruka, kaže Jurčić, šalje negativnu poruku investitorima, koja prerasta u politički i diplomatski skandal, da se Hrvatska ne drži ni vlastitih niti međunarodnih propisa.
Podsjeća da je na snazi Zakon o privatizaciji Ine koji je Hrvatska donijela samostalno i koji se dezavuira u nizu izjava članova Vlade.
Jurčić podcrtava da je MOL vlasnički udjel u Ini stekao zakonito, a da su potom dioničari međusobno uredili sustav upravljanja. Ako je pritom bilo kaznenih djela kao što je podmićivanje, uvijek odgovora odgovorna osoba, a ne tvrtka, napominje Jurčić.
Dekanić i Zelić: Riječ je o pravnom pitanju
Energetski stručnjaci, profesor na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Igor Dekanić i akademik Mirko Zelić, član HAZU-ova Razreda za tehničke znanosti, nisu htjeli komentirati nalog mađarske Vlade upravi MOL-a naglašavajući kako je riječ o pravnom pitanju.
Zelić je Hini, govoreći o poslovanju Ine u kojoj MOL ima 49,1 posto vlasništva, rekao kako je pogrešno što je MOL na čelo Ine doveo svog čovjeka.
“Mađari su time sebi napravili medvjeđu uslugu. To nije uobičajeno u naftnom biznisu jer većina kompanija, kad kupuje neku tvrtku, na čelo dovodi lokalni menadžment”, rekao je Zelić navodeći kao usporedbu većinu hrvatskih banaka koje su, kako je rekao, i u 90 postotnom stranom vlasništvu, ali im je menadžment iz Hrvatske.
Raspisivanje Interpolove tjeralice
Raspisivanjem Interpolove tjeralice i europskog uhidbenog naloga (EUN) za predsjednikom uprave MOL-a hrvatske vlasti krše zakon Europske unije, objavila je ta mađarska naftna kompanija u srijedu i najavila da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima.
Protiv predsjednika uprave Mola Zsolta Hernadija crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog (EUN) raspisani su u utorak pošto je Mađarska odbila uručiti mu poziv za ispitivanje u Hrvatskoj.
Na upit Hine za komentar poteza mađarske vlade, iz hrvatske Vlade poručili su da to ne žele komentirati, a vezano uz priopćenje MOL grupe iz Vlade poručuju da izvršna vlast nema utjecaja na pravosudna tijela.
Nešto ranije danas, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i član Vladina pregovaračkog tima za pregovore između MOL-a i Ine, izjavio je da će se držati Vladina okvira za pregovore.
Zamoljen nakon sastanka sa zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a Amosom Hochsteinom za komentar ocjena MOL-a da se u slučaju pozivanja na davanje iskaza predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, radi o zastrašivanju MOL-a i njenog čelnika, Vrdoljak je odgovorio da će se držati Vladina okvira za pregovore te onoga što je dogovoreno na prvom sastanku predstavnika Vlade i MOL-a.
Time se Hernadiju samo onemogućuju putovanja u inozemstvo jer mu u domovini uhićenje ne prijeti, kazao je Reutersu profesor međunarodnog prava Laszlo Valki.
“Način na koji hrvatske vlasti sada postupaju proturiječi nadnacionalnom europskom zakonu koji propisuje zajednički režim za cijelu EU, a Hrvatska je odabrala poštovati ga ulaskom u EU ranije ove godine”, piše MOL u priopćenju koje prenosi agencija MTI.
“Unutarnja istraga nije pronašla nezakonitosti”
Grupa koja djeluje u 40 zemalja i zapošljava gotovo 31.000 ljudi u svijetu ponavlja da unutarnjom istragom nije pronašla nikakvih dokaza kršenja zakona i nezakonitog postupanja MOL-a niti njezinih predstavnika.
Kao mađarska tvrtka, MOL postupa po mađarskom zakonu, piše kompanija u priopćenju i navodi da je prema tomu obvezuju prethodne odluke mađarskih pravosudnih vlasti koje su odbacile slučaj jer nisu pronašle nikakvih nezakonitih postupanja.
“Istražujemo jesu li postupci vezani uz zahtjeve iznesene protiv MOL-a sukladni pravnoj praksi drugdje u Europi i međunarodno”, piše nadalje grupa te ističe: “Po našem mišljenju, oni nisu u skladu sa zakonom”.
Kompanija najavljuje da će se braniti “svim zakonitim sredstvima protiv skandalozne akcije pokrenute protiv gospodina Hernadija i kompanije, a koja je, čini se, motivirana željom da se zastraše i kompanija i njezin predsjednik uprave”.
Sud u Budimpešti mogao bi odbaciti nalog za uhićenjem
MOL u priopćenju navodi da Hernadi neće moći putovati u inozemstvo sve dok se ovaj pravni slučaj ne riješi u korist tvrtke. To će biti “nepovoljno za njega kao pojedinca”, a može i “usporiti neke protokolarne obveze”, no “neće ni na koji način spriječiti (Hernadijevu) sposobnost da vodi grupu kao njezin predsjednik uprave i direktor”.
Profesor Valki očekuje da nalog za uhićenje stigne na sud u Budimpeštu i smatra da “sud ima pravo odbaciti njegovu provedbu”.
“Prema zakondoavnom okviru Europske unije i mađarskom pravu, ako su mađarske vlasti provele istragu tog slučaja i zatvorile ga, sud se na to može pozvati i odbaciti europski uhidbeni nalog”, objašnjava Valki. Dodaje da “kao i druge zemlje Mađarska općenito ne izručuje svoje državljane i nije obvezna to činiti”.
Mađarska je dosad odbacila dva zahtjeva Hrvatske za ispitivanjem Hernadija.
Glasnogovornik Mađarskog državnog odvjetnika rekao je da još nisu primili novi zahtjev za Hernadija, piše Reuters.
Pravosuđe u Hrvatskoj sumnjiči Hernadija da je s deset milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi upravljačka prava hrvatske kompanije INA-e prepustio MOL-u, a zbog čega je Sanader lani prvostupanjskom presudom osuđen na deset godina zatvora.
