Riječ je o klinikama koje su osnovale nevladine organizacije poput Liječnika bez granica. Proračuni za pružanje pojedinih zdravstvenih usluga srezani su i do 80 posto
Samo dan nakon što su Grci ponovo prosvjedovali na ulicama protiv mjera štednje za koje tvrde da ih samo guraju u dublje siromaštvo, a da pritom vlast ne nudi nikakav izlaz, iz te južnoeuropske zemlje stiže još uznemirujućih vijesti.
Portal EUobserver tvrdi da si sve više grčkih građana ne može priuštiti zdravstvene usluge pa se zbog toga obraćaju besplatnim klinikama koje su prije desetljeće i pol u toj zemlji osnovale nevladine organizacije poput Liječnika bez granica ili Medicins du Monde (Liječnici svijeta).
Te su se klinike osnivale od 1995. ne radi Grka, nego da bi se pomoglo imigrantima i izbjeglicama. Sada su, međutim, zbog sve oštrijih mjera štednje koje Grčkoj nameću EU i MMF, mnogi »obični« građani prisiljeni pokucati na vrata tih besplatnih klinika.
Manje bolnica
Šef Liječnika bez granica u Grčkoj Apostolos Veizis izjavio je za EUobserver da je to »nova realnost« u kojoj se budi ta zemlja te da se s pogoršavanjem ekonomske krize, pojavljuju simptomi puno šireg problema. Prema njegovim tvrdnjama, umirovljenici, nezaposleni, beskućnici, HIV pozitivni pacijenti, ali i neke druge kategorije građana gube zdravstvenu skrb.
Veizis napominje da su proračuni za pružanje pojedinih zdravstvenih usluga ili za liječenje određenih bolesti srezani i do 80 posto. »Suočavamo se s nedostatkom medicinskog materijala, lijekova i krvi«, tvrdi on.
Prije nekoliko tjedana pojedine su farmaceutske tvrtke obustavile dostavu lijekova nekim javnim bolnicama zbog neplaćenih računa.
Uz to, zbog štednje Vlada smanjuje broj bolnica sa 133 na 83, piše EUobserver. Nadalje, broj bolničkih timova bit će smanjen s dvije tisuće na 1.700, a broj bolničkih kreveta ograničen na 30 tisuća što je »oko 80 % procijenjenih potreba«, ističe portal.
Uvedeno je i plaćanje pojedinih usluga, primjerice, laboratorijskih pretraga, a ujedno se za svaki posjet bolnici plaća pet eura.
Umirovljeničke muke
Iako postoje kategorije ljudi koje su izuzete od plaćanja naknada, u stvarnosti se mnogi ne uklapaju u te kategorije i praktički su isključeni iz zdravstvenih usluga.
Primjerice, obrtnici se ne broje u nezaposlene čak i ako su morali zatvoriti svoju trgovinu. Umirovljenici su osigurani, ali moraju sufinancirati 20 do 25 posto cijene lijekova, dok su im mirovine smanjene sa 700 na 500 eura.
Iz organizacije Medicins du Monde, pak, stižu podaci da je broj grčkih građana koji se obraćaju besplatnim klinikama porastao s deset na 35 posto od ukupnog broja pacijenata koje te klinike godišnje prime, ali da neki ne traže samo medicinske usluge i lijekove nego i hranu.
