MMF je priznao da se preračunao i podcijenio strašne posljedice mjera stroge štednje, koje je Trojka nametnula Grčkoj u zamjenu za pomoć od 300 milijardi dolara
BRUXELLES Međunarodni monetarni fond je priznao je da je napravio velike pogreške prilikom spašavanja Grčke, u kojem sudjeluje od 2010. godine u sklopu Trojke, zajedno s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom. MMF je priznao da se preračunao i podcijenio strašne posljedice mjera stroge štednje, koje je Trojka nametnula prezaduženoj Grčkoj u zamjenu za pomoć veću od 300 milijardi dolara. Zbog krivih mjera grčko je gospodarstvo doživjelo veći pad od očekivanog, pa neki promatrači već zaključuju da grčki narod steže remen i pati više nego što treba.
U internom izvješću na 51 stranici MMF je priznao da je prekršio neka vlastita pravila o davanju financijske pomoći. No, daleko je važnija ocjena MMF-a da je prilikom spašavanja Grčke primarni cilj bio sprečavanje prelijevanja grčke krize na ostale članice eurozone. U tom sprečavanju zaraze MMF je uglavnom uspio, ali se pogoršalo stanje pacijenta.
Posipanje pepelom
– Povjerenje financijskih tržišta nije obnovljeno, bankarski sektor Grčke izgubio je 30 posto depozita, a ekonomija se suočila sa znatno dubljom recesijom od očekivane, s iznimno visokom nezaposlenošću, priznao je MMF.
MMF se posuo pepelom još prije nekoliko mjeseci kad je njegov glavni ekonomist Olivier Blanchard »otkrio« da stroge mjere štednje, koje provode uglavnom članice eurozone i EU-a, nanose gospodarstvu štete koje su dva-tri puta veće od onoga što je MMF dotad mislio. Konkretno, MMF je preksinoć objavio da je vjerovao da će mjere štednje u Grčkoj dovesti do pada BDP-a od 5 posto te rasta nezaposlenosti na 15 posto. Ali grčki je BDP od 2010. pao za 17 posto, a nezaposlenost je skočila na dramatičnih 27 posto. Čak 60 posto mladih ljudi nema posla.
Europska komisija se ne slaže s ocjenom Međunarodnog monetarnog fonda da je Europska unija pogriješila na početku rješavanja grčke krize na štetu Grčke.»Duboko se ne slažemo s tom ocjenom«, izjavio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove Simon O’Connor.
Međunarodni monetarni fond je u četvrtak ocijenio da se restrukturiranje grčkog duga trebalo obaviti na samom početku krize 2010, a ne 2012. godine.
»Restrukturiranje duga u toj fazi nosilo bi rizik sustavnog širenja« na druge članice eurozone, rekao je O’Connor dodajući da su tada s takvim pristupom složili i MMF i Europska središnja banka i Komisija.
MMF drži kardinalom pogreškom to što nije obavljeno restrukturiranje grčkog duga na samom početku, dok Komisija ističe da je tada bilo previše nepoznanica, da je rizik bio prevelik, što je moglo izazvati paniku u eurozoni te da tada nije bilo nikakvog fonda za spašavanja.
»Čak i ako uzmemo da je rano restrukturiranje bilo neizbježno i jedino rješenje, golemi potresi na financijskim tržištima početkom 2010. tek su se počeli smirivati, bankovni sustav je bio iznimno slab i ranjiv i nije bilo moguće predvidjeti financijske i psihološke efekte takvog restrukturiranja državnog duga, najvećeg u povijesti. S obzirom na to, kasnijim restrukturiranjem dobilo se na vremenu kako bi se stvorili zaštitni mehanizmi«, rekao je glasnogovornik Komisije. (Hina)
Grčka je ekonomija, vođena savjetima Trojke, doživjela jednu od najtežih depresija u modernoj povijesti čovječanstva. Od 2008. godine pala je za 22 posto, ali tom srozavanju još se ne vidi kraj. MMF je veći dio krivnje za neuspjeh u Grčkoj, koja je danas još zaduženija nego na početku »liječenja«, prebacio na Europsku komisiju. Upozorio je da Komisija nije imala iskustva s kriznim upravljanjem te joj zamjerio da je prekasno shvatila da Grčkoj treba otpisati dio duga. Komisija se više zanimala za poslušnost grčkih vlasti, nego za oživljavanje njezine ekonomije, dao je do znanja MMF. Grčki dužnosnici takvo su priznanje jedva dočekali.
– Trojka je predugo odbijala priznati da je njezin program promašen. Pritom se skrivala iza našeg (grčkog) neuspjeha da provedemo strukturne reforme. Sada kad se reforme provode, oni moraju prihvatiti tu gorku istinu, izjavio je neimenovani grčki političar britanskom Guardianu.
Hrvatska ništa ne uči
Pogreške u spašavanju Grčke potvrda su lošeg koncepta politike koja se temeljila na upravljanju svijetom, državama i ekonomijama, kroz kapital, rekao nam je profesor Ljubo Jurčić.
– Stvorena je atmosfera da izlazak iz krize ovisi o spašavanju kapitala. Da bi se zaštitio kapital, odnosno krediti vjerovnika, teret krize prebačen je na građane putem kresanja potrošnje. No, to dugoročno pogoršava stanje ekonomije i siječe granu na kojoj svi sjedimo, kaže Jurčić.
Hrvatska vlada također provodi politiku štednje, koju Grčkoj i ostalim članicama EU-a preporučuje Europska komisija. Komisija sada politiku štednje ublažava, ali je ne mijenja, pa je pitanje kakve pouke Hrvatska iz svega toga može izvući.
– Mi ne učimo ni iz vlastita iskustva, a kamoli iz tuđeg. Već nekoliko godina upozoravam da su mjere štednje loše jer se ukupna potrošnja ne smije smanjivati. Ona se može samo preraspodjeljivati. Ako se smanji, to pogađa ekonomiju koja bez potražnje ne može funkcionirati, upozorava Jurčić.
