Kada je Marko Moheb (30) legalni egipatski imigrant u policiju donio dokumente koji dokazuju da i njegov nećak legalno boravi u Grčkoj, policajac ga je fotografirao i upozorio da se ne vraća preko glavnog trga u Kaliteji, dobrostojećem atenskom predgrađu.

Odlučio je ne poslušati njegov savjet jer bi mu alternativni put bio predugačak, no samo nekoliko minuta nakon što je napustio policijsku stanicu okružilo ga je i pretuklo 12 muškaraca, neki među njima nosili su oznake anitimigrantske, radikalno desne stranke, Zlatna zora. Marko je završio u bolnici s brojnim prijelomima i neodoljivim osjećajem da je njegovo premlaćivanje bilo pripremljeno.

Premijer Samars kao uzor

Najnovije istraživanje Human Rights Watcha (HRW) potvrdilo je, Grčka je postala krajnje nesigurna zemlja za život imigrantima, bilo legalnim, bilo ilegalnim, a zapravo svima koji bojom kože odskaču od grčkog prosjeka. Imigranti i azilanti s kojima su suradnici grčkih organizacija ljudskih prava i HRW-a razgovarali potužili su se da praktično nema mjesta u Grčkoj gdje se oni smiju kretati u večernjim satima ili tijekom noći od straha pred mladićima odjevenim u crno.

Od 59 ljudi s kojima su razgovarali svi su imali iskustvo jednog ili više napada, s tim da je 51 napad bio iznimno ozbiljan, a u dva slučaja bande su napale i premlatile trudne žene. Većina krvavih incidenata zbila se tijekom noći u blizini ili na gradskim trgovima, a napadači su uvijek bili odjeveni u crno i prekrivenih lica. Zanimljivo je da je policija uvjeravala žrtve da im nema smisla podnositi tužbu, jer kako će utvrditi identitet napadača? U nekim su pak slučajevima bili upozoreni da će ukoliko prijave incident i traže istragu – biti uhapšeni.

   Iako su svi uvjereni da iza napada stoje pripadnici ili simpatizeri radikalno antimigrantske stranke Zlatna zora, iz stranke odbacuju optužbe uz tvrdnju da im se to namješta, javio je Reuters. Samo tjedan dana nakon što je stranka ušla u novi grčki parlament, 50 njihovih članova je na motociklima, neki i sa svastikama na svojim kacigama, protutnjalo gradskim trgom u Nikaii i objavilo svim imigrantima – »Vi ste uzrok grčkim problemima, imate sedam dana da zatvorite svoje dućane ili ćemo vas zapaliti«! Kada su se prestrašeni doseljenici obratili za pomoć policiji, dobili su odgovor da se ona nema vremena baviti njima.

Antiimigrantsko rasploženje nije grčki specifikum, siromaštvo i nesigurnost probudili su ga i u drugim dijelovima Europe, no na grčkom se tlu pokazalo što se događa kada se vlada i državne institucije okupiraju drugim problemima kao što je ekonomska kriza ili kada pak iz niza razloga nisu sposobne izaći na kraj s izazovom. Doduše i grčko-turska granica se smatra najpropusnijom granicom u Europi.

   Politički mainstream

Novi grčki premijer Antonis Samaras je ne jednom u svojim predizbornim obraćanjima kazao kako će »zaustaviti invaziju ilegalnih imigranata« na tu zemlju. Doduše on bi redovno dodao »bez nasilja i ekstremizma«, ali kada bande napadnu i legalne imigrante on uglavnom ne reagira. Ne reagira ni policija, a kakva je atmosfera u društvu stvorena oko veze između ekonomske krize i imigranata dobro opisuju na stotine izjava ljudi, u posjedu grčkih boraca za ljudska prava, koji tvrde da su premlaćivani, a policija je bez ikakve namjere da pomogne samo gledala. I sam bivši predsjednik policijskog sindikata Dimitris Kyriazidis, nedavno je optužio policiju da »zatvara oči pred esktremno desnim grupama i nasiljem diljem zemlje«.

   Iako se čini da ekstremna Zlatna zora sve više ulazi i u politički mainsteam, pa osim siromašnih, starijih ljudi nalazi i zagovornike u srednjoj klasi, posebno među sitnim poduzetnicima, priličan je i broj Grka koji su zgroženi njenim napredovanjem. Grčka je naime, silno ponosna na svoj pokret otpora tijekom nacističke okupacije za vrijeme II svjetskog rata, pa su u nekim zajednicama kao odgovor na širenje utjecaja grčkih neonacista organizirani antifašistički pokreti. Zasad još nije bilo sukoba, ali produbljivanje ekonomske krize moglo bi Grčku dovesti na rub pravog malog građanskog rata.