Njemački politolog Carlo Masala, inače profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, uvjeren je kako če Rusija iskoristiti post-ukrajinski ratni sporazum za napad na NATO-ovu članicu Estoniju. Mogući ishod opisao je u svojoj knjizi “Ako Rusija pobijedi: Scenarij”, gdje zaključuje kako 290 kilometara duga estonsko-ruska granica čini ovu baltičku državu jednom od najizloženijih članica Sjeveroatlantskog saveza za daljnje ekspanzionističke težnje Moskve.

“To potvrđuju i najnovije provokacije koje Rusija već provodi u blizini ove baltičke države”, kaže Masala za Newsweek.

Tallinn je 10. listopada zatvorio granični prijelaz nakon što se na cesti u blizini prijelaza Saatse Boot – dijela Rusije koji strši u jugoistočnu Estoniju – pojavilo sedam naoružanih Rusa bez vojnih oznaka. Tri tjedna ranije, Tallinn je optužio Moskvu da su u zračni prostor Estonije uletjela tri ruska MIG-a 31.

NATO je gotov

Radi se o potencijalnom testiranju spremnosti NATO-a, što je ovaj tjedan potaknulo Bruxelles da objavi javno upozorenje prema kojem Europska unija ima samo pet godina da se pripremi za veliki rat. No Masala je uvjeren da će do ruskog napada doći puno ranije, budući je Moskva osokoljena nevoljkošću NATO-a da aktivira članak 5. sporazuma i time riskira rat protiv nuklearne sile.

“Ako čak ni u tom slučaju, govorimo o napadu na Estoniju, ne bi došlo do aktiviranja članka 5, NATO dolazi do kraja. NATO je gotov, a to znači da je Rusija postigla svoj cilj”, navodi Masala.

Sastanak NATO-a prema Članku 4 nakon otkrića ruskih zrakoplova iznad Estonije

U svojoj knjizi Masala opisuje scenarij po kojem bi Ukrajina Rusiji u zamjenu za primirje predala petinu svojih teritorija, a Kijev uz to mora u Ustav uključiti i klauzulu o trajnoj neutralnosti, koja isključuje članstvo u NATO-u. Mirovna misija UN-a mogla bi prijaviti kršenja primirja, ali to ne bi bilo dovoljno za potpuno vojno odvraćanje.

“Ruska pobjeda bila bi da Rusija dobije ono što trenutno okupira. Štoviše, Ukrajinci će se morati povući i s nekih teritorija koji trenutno drže. Pritom mislim na Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižje za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala , ali ih ne kontrolira u potpunosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao bi odstupiti, a novi predsjednički izbori, zahvaljujući ruskom miješanju, mogli bi dovesti na vlast u Kijev prokremljskog vođu. Buduća ukrajinska vojska, ako Moskva uspije u naumu, bit će slaba”, dodao je Masala.

Moskva oduševljena destabilizacijom

Moskvi na ruku ide i najava Donalda Trumpa po kojoj SAD možda u slučaju ugroze neće pomoći Europi. To je potaknulo europske članice NATO-a da povećaju vojnu potrošnju, ali ona ne bi bila dovoljna da se kompenzira smanjenje isporuka američkog oružja Europi.

Druga stvar vezana je na tezu po kojoj će se, nakon okončanja rata u Ukrajini, prioriteti vanjske politike Washingtona premjestiti na Indo-Pacifik. Tu je i procjena da će u Europi na vlast mahom doći desničarski političari, koji će biti manje otvoreni za slušanje vodstva NATO-a.

U Južnom kineskom moru, Masalin scenarij predviđa porast napetosti između Filipina i Kine, a Peking će poduzeti mjere na spornom grebenu Second Thomas Shoal, oko kojeg uspostavlja pomorsku zonu isključenja.

Tri ruska MiG-a ušla u zračni prostor Estonije, ostali su ukupno 12 minuta

To predstavlja problem za Washington, koji je dužan odgovoriti s obzirom na bilateralni sporazum s Manilom, ali ipak neće biti spreman ući u rat s Kinom zbog grebena.

Moskva je oduševljena ovakvom destabilizacijom, koja se podudara s migrantskom krizom u južnoj Europi. Nju je Rusija također sama potaknula vizama koje je masovno izdavala sirijskim, afganistanskim, iračkim i sudanskim državljanima.

Okupacija grada Narve

U Masalinoj knjizi, planovi Moskve za invaziju na istočni bok NATO-a uključuju okupaciju estonskog grada Narve, u kojem mahom živi ruska nacionalna manjina, te otoka Hiiumaa, jer Kremlj procjenjuje da NATO neće ući u otvoreni rat zbog onoga što će predstaviti kao malu i ograničenu akciju.

Reuters

Predviđa da će u Narvi, gradu od 57.000 pretežno ruskofonih stanovnika, do kraja ožujka 2028. doći do demonstracija onih koji tvrde da im je onemogućeno korištenje njihovog jezika i izražavanje njihove kulture. Kampanje dezinformacija potaknut će strahove da bi im vlada u Tallinnu mogla uskratiti pravo glasa i učiniti ih građanima drugog reda.

“Rusi bi željeli imati neku vrstu narativa koji opravdava njihove postupke ne samo u očima ruskog stanovništva, već i onih koji suosjećaju s Rusijom izvan Rusije. Ugnjetavanje rusofonih manjina je dovoljno snažan izgovor”, rekao je Masala za Newsweek.

Podsjeća da je sličnu retoriku Moskva imala i 2014. godine, kad je nakon ilegalne aneksije Krima, upala u ukrajinsku regiju Donbas, optužujući Kijev za ugnjetavanje građana koji govore ruskim jezikom. To se slaže s retorikom Kremlja o zaštiti “ruskog svijeta”.

Počinje 27. ožujka 2028.

Masala prognozira kako će se Narva probuditi uz eksplozije ujutro 27. ožujka 2028. i kako će je ruske trupe osvojiti u roku od nekoliko sati. Pritom će preusmjeriti vojne vježbe na južnom dijelu estonsko-ruske granice, čime se britanskom kontingentu NATO-a udaljenom 160 kilometara oduzima vrijeme potrebno za odgovor na iznenadni napad.

Istovremeno, u akciju stupaju i ruski vojnici prerušeni u turiste na otoku Hiiumaa, uz podršku dvaju amfibijskih ratnih brodova ruske Baltičke flote, koji mogu provesti blokadu baltičkih država između Sankt Peterburga i Kalinjingrada. NATO će iznenaditi koliko će se brzo ruska trobojnica zavijoriti u otočnom gradu Kardli.

Masalina knjiga navodi i da bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko također pruža pomoć slanjem naoružanih brigada u Astravjec, mali pogranični grad 48 kilometara od litavske prijestolnice Vilniusa.

“Napad na baltičke države je započeo”, stoji u Masalinoj knjizi.

Podjela među članicama

Kaže da ipak postoji velika razlika između njegovog scenarija za Estoniju i napada na Donbas 2014.

“U Ukrajini se uvijek radilo o otimanju zemlje, ovdje se ne radi o tome. Radi se o testiranju odlučnosti NATO-a”, zaključuje njemački politolog.

On predviđa i podjelu među članicama NATO-a oko toga treba li se pozvati na Članak 5. povelje, budući će mnogi nerado riskirati još jedan rat zbog onoga što će Moskva predstaviti kao ograničeni manevar usmjeren na zaštitu ruskih govornika.

“Ne mislim da Putin želi ponovno stvoriti Sovjetski Savez, ono što želi jest dominirati Europom u cjelini”.