Francuski predsjednik Emmanual Macron u ponedjeljak će otkriti svoju viziju o tomu kako bi francuski nuklearni arsenal mogao ojačati obranu Europe, dok se Stari kontinent bori za ponovno naoružavanje protiv agresivne Rusije, a Washington mu okreće leđa.

Macronov govor, koji će se održati u francuskoj bazi nuklearnih podmornica Ile Longue u Bretanji, pomno će se pratiti u cijeloj Europi koja se desetljećima oslanjala na američko nuklearno odvraćanje, ali sada sve više raspravlja o tomu treba li ojačati vlastite arsenale.

Očekuje se da će ažurirati francusku nuklearnu doktrinu, a član njegova tima AFP-u je rekao kako očekuje “prilično značajne promjene i razvoj događaja”, no odbio je otkriti pojedinosti.

Macron je ranije predložio da se razmotri na koji bi način Francuska – jedina nuklearna sila Europske unije – mogla pridonijeti zaštiti Europe.

Rekao je da ovaj mjesec razmatra doktrinu koja bi mogla uključivati ​​”posebnu suradnju, zajedničke vježbe i zajedničke sigurnosne interese s određenim ključnim zemljama”. Prošle je godine Macron rekao kako je spreman razgovarati o mogućem raspoređivanju francuskih zrakoplova naoružanih nuklearnim oružjem i u drugim europskim zemljama.

Francuska ima četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, procijenjen na oko 290 bojevih glava. Velika Britanija, koja je iz EU-a izašla 2106. godine, jedina je druga europska nuklearna sila.

Nasuprot tomu svaka od dviju glavnih nuklearnih sila na svijetu – Sjedinjene Države i Rusija – ima tisuće nuklearnih bojevih glava. Uvjeravanja američkih dužnosnika da će washingtonsko odvraćanje nastaviti pokrivati ​​i Europu pod NATO savezom nisu pretjerano utjecala na ublažavanje europskih strahovanja od prevrtljivosti pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Jasno je da ćemo morati zajedno razmisliti o tomu na koji se način francusko i britansko odvraćanje mogu uklopiti u odlučniju europsku obranu”, rekao je AFP-u Bernard Rogel, glavni Macronov vojni savjetnik.

EU: Nuklearna suradnja i 27 gumba?

Ovaj je mjesec njemački kancelar Friedrich Merz rekao da vodi “povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom o europskome nuklearnom odvraćanju”. Britanski premijer Keir Starmer kazao je kako britanski nuklearni sustav za odvraćanje već štiti ostale članice NATO-a, ali je istaknuo da se “pojačava britanska nuklearna suradnja s Francuskom”.

No nitko nije precizirao kako bi točno funkcionirala nuklearna suradnja između 27 država članica EU-a. Bernard Rogel inzistira na tomu da kontrola nad odlukom o lansiranju ostane u francuskim rukama.

“Ne mogu zamisliti da imamo 27 gumba. Sa stajališta kredibiliteta – to jednostavno ne funkcionira”, rekao je.

Usto su francuska politika štednje i napetosti u odnosima između te zemlje i druge sile EU-a, Njemačke, otkrili pukotine u svakome potencijalnom sigurnosnom sporazumu. Ovaj je mjesec njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul kritizirao financijska sredstva koja Francuska troši na obranu te je pozvao Pariz da napravi više kako bi se poziv na europski sigurnosni suverenitet pretvorio u konkretne akcije.

“Radujemo se i s nestrpljenjem očekujemo još jedan govor francuskog predsjednika”, dodao je Wadephul.

No Rafael Loss, politički stručnjak Europskog vijeća za vanjske odnose smatra da bi čelnici trebali poraditi na povjerenju u europsku podršku jačanju nuklearnog odvraćanja.

Rekao je i da stanovnici Bugarske, Danske, Estonije, Njemačke, Poljske, Portugala, Španjolske i Švicarske sada imaju tendenciju podupirati, a ne se protiviti ideji razvoja alternativnoga europskog nuklearnog odvraćanja.

“Francuske i britanske nuklearne snage – kao jezgra budućega europskog strateškog odvraćanja – vjerojatno će morati brojčano porasti i promijeniti sastav (ili oboje)“, napisao je.

Premda je članica NATO-a, Francuska ne stavlja svoje atomsko oružje na raspolaganje savezu. No u svome je posljednjem ažuriranju nuklearne doktrine 2020. godine Macron pozvao na dijalog među zemljama EU-a o tomu kakvu bi ulogu francusko nuklearno odvraćanje moglo imati.

Očekivanja

Svojedobni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je Macronov poziv na strateški dijalog u Europi, tvrdeći da je “isprobano i testirano” odvraćanje već na snazi.

No slika se promijenila nakon što je ruski čelnik Vladimir Putin napao Ukrajinu 2022., više puta prijeteći ruskim nuklearnim arsenalom, a istodobno je Trump Europu gurnuo na niže mjesto na svome popisu prioriteta.

Florian Galleri, povjesničar specijaliziran za suvremene vojne studije i nuklearne doktrine također je upozorio da će Macron morati biti vrlo oprezan te je pritom ukazao na prilično nizak rejting koji ima u Francuskoj godinu dana prije isteka predsjedničkog mandata.

“Ovaj govor stvara očekivanja, no ako bude loš ljudi će se pitati zašto ga je uopće održao. Ako bude moćan, sa mogućim stvarnim promjenama posljedice bi mogle biti znatne. No Macronov bi govor mogao potaknuti i domaće političke reakcije uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 2027., a vjeruje se da euroskeptična krajnja desnica Marine Le Pen ima najbolje izglede da osvoji vodeće pozicije.

“Postoji bojazan da bi to moglo diskreditirati bilo koji oblik europske dimenzije”, rekao je Galleri.