Premijer Valdis Dombrovskis vjeruje da je ključ u brzom provođenju mjera štednje, u hitnom nametanju bolnih rezova, a to potkrepljuje porastom izvoza za 30 posto
Kada je Greta Gorjucko izgubila posao i odlučila otvoriti vlastiti kafić prošle godine, u jeku ekonomske krize, njeni su je prijatelji smatrali ludom. Uostalom, Latvija je bila jedna od zemalja koje su najteže pogođene financijskom krizom, te se gospodarstvo bilo smanjilo za četvrtinu u dvije godine. Pri tom je stopa nezaposlenosti iznosila čak 23 posto – najveća u Europi.
No sa svojim rustikalnim namještajem i boemskom klijentelom, njena Bonera je jedan od brojnih popularnih kafića koji su nikli u središtu Rige. Kafić Bonera nije ono što biste očekivali u zemlji koja prolazi kroz fazu velike štednje.
Gospođa Gorjucko tvrdi da je upravo zahvaljujući krizi i mjerama štednje koje su uslijedile, bila u mogućnosti započeti privatni posao, što nikad ne bi mogla u doba uspješnih godina prije 2008. kada se rast gospodarstva mjerio dvoznamenkastim brojkama.
Smanjene plaće
Pokretačka sila iz drakonskih mjera štednje je premijer Valdis Dombrovskis, koji je preuzeo dužnost 2009. nakon pada prethodne vlade na vrhuncu krize. Premijer je odmah uveo najstrože mjere štednje u Europi: ukinuta je trećina ministarstava, broj vladinih agencija je prepolovljen, a plaće u javnom sektoru su smanjene za otprilike 25 posto. Nekim su nastavnicima plaće reducirane za čak 70 posto.
Jasno je da latvijski građani osjećaju teret proračunskih rezova. Smanjeno vladino trošenje održalo je stopu nezaposlenosti velikom, većom od 16 posto, većom od one grčke. A čak i oni koji imaju sreću da su još zaposleni priznaju da su im plaće često nedovoljne za preživljavanje.
»U zadnje dvije godine 200.000 ljudi napustilo je Latviju, a mnoga kućanstva ostaju duboko zadužena i nesposobna vratiti dugove. Velik broj ljudi je na rubu siromaštva«, tvrdi ekonomist Alf Vanags. »Latvija nema efikasnih sindikata, pa nema političkog protivljenja mjerama štednje u toj zemlji. Situacija je mnogo drugačija nego u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu gdje su sindikati snažni. Stoga ovdje nije moguća pobuna kao u Grčkoj«, objašnjava Vanags.
U to vrijeme, mjere štednje izazivale su različite reakcije. Neki su ekonomisti optužili Dombrovskisa za uništavanje gospodarstva, za onemogućavanje bile kakvog budućeg rasta. No premijer za BBC danas tvrdi da latvijsko gospodarstvo ponovo raste, zahvaljujući tim strogim mjerama štednje. On napominje da je financijska stabilnost preduvjet rasta.
Svjetlo na kraju tunela
Stoga, premijer Dombrovskis predviđa gospodarski rast do 5 posto ove godine. Izvoz je porastao za 30 posto, a industrijska proizvodnja je uvećana za 14 posto. Premijer vjeruje da je ključ u brzom provođenju mjera štednje, u hitnom nametanju bolnih rezova.
»Potrebno je uvjeriti financijska tržišta da ste ozbiljni u namjeri da se popravite i ponovno zadobijete financijsku stabilnost. Važno je da ljudi vide svjetlo na kraju tunela. Kada se uvedu potrebne promjene, ljudi se mogu naviknuti na novu situaciju. Barem znaju što mogu očekivati te ne strahuju da će najgore tek doći«, objašnjava Dombrovskis.
Stoicizam iz traume
Stručnjak za političke znanosti na Latvijskom sveučilištu Daunis Auers tvrdi da je taj latvijski stoicizam djelomično rezultat traumatične prošlosti te zemlje: mnogi se Latvijci prisjećaju vremena kada je ekonomska situacija bila znatno teža, nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. »Pred dvadeset godina, inflacija je rapidno rasla te je do 1992. iznosila skoro 1.000 posto. Plaće u javnom sektoru nisu isplaćivane mjesecima, a beneficije su bile male ili nikakve«, objašnjava Daunis Auers. »Slučaj Grčke sasvim je drugačiji, jer su ljudi tamo bili navikli osloniti se na državu. Imali su redovni gospodarski rast od 70-ih godina prošlog stoljeća. No kada ih je odjednom država iznevjerila, izašli su na ulice. Latvijci ne očekuju ništa od države«, tvrdi Daunis Auers.
Razlozi za brigu
Ipak neke muči zabrinutost da će ekonomski problemi u eurozoni odvući Latviju natrag u recesiju. Mnoga predviđanja rasta ove godine su niža od vladinih 5 posto. Neki ekonomisti čak dovode u pitanje odluku da se latvijska valuta drži vezana za euro po svaku cijenu. To je ključni cilj vladine politike, kako bi zemlja pristupila eurozoni 2014. godine. No to znači da je mogućnost devalvacije isključena. Osim toga, danas se dovodi u pitanje i smislenost pristupa eurozoni koju je zahvatila kriza.
Pohvalno je što je Dombrovskis politički preživio. Dva puta je pobijedio na izborima, odbacivši zahtjeve oporbe da privede kraju mjere štednje. Njegova ekonomistička struka pomogla mu je u pridobivanju glasača. A njegova jasnoća i manjak karizme, ostavljaju dojam poštenog čovjeka koji je pravo osvježenje za latvijske birače kojima su dozlogrdili simpatični i korumpirani oligarsi iz prošlosti. Čini se da ponekad birači preferiraju ružnu istinu pred nerealnim obećanjima.
