Novo poniženje

Lekcija o ukrajinskom žitu: Kako je Turska pročitala Putinov blef i natjerala ga na povlačenje

Portal Novi list

Foto Reuters

Foto Reuters

Ruski čelnik se povukao pred otporom, a potez također pokazuje rastući utjecaj Turske



Na kraju je Vladimir Putin ustuknuo. Suočen s blokiranjem brodova koji prevoze žito iz Ukrajine ili prešutnim priznanjem da su njegove prijetnje bile blef, čelnik Kremlja odlučio je ne potaknuti ponovno globalnu krizu hrane, analizira The Guardian.


Izlazak Rusije iz sporazuma koji je dopuštao izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora pripremao se tjednima. Rusija je prijetila da će to učiniti nakon eksplozije koja je potresla Krimski most u listopadu, te ponovno nakon napada dronovima na njezinu crnomorsku flotu prošlog tjedna.


Ali kada je Rusija konačno suspendirala dogovor, brzo je postalo jasno da Moskva nema nikakav plan. Kad je Putin počinio ponižavajući zaokret nakon konzultacija s turskim čelnikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, jedini ustupak koji je mogao tražiti bila su “pisana jamstva” Kijeva.




“Kremlj je upravo sam upao u zamku iz koje nije znao kako izaći”, napisala je Tatiana Stanovaya, voditeljica analitičke tvrtke R.Politik.


“Dogovor o žitu je obustavljen, ali nije jasno kako zaustaviti izvoz žita. Nema šanse. Samo vojnim putem, što im nije bilo u planu.”


Rusiji su možda dana privatna obećanja, uključujući jamstva koja bi joj mogla pomoći u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda.


Ipak, povlačenje Kremlja uvelike pokazuje da se Putina može natjerati da se povuče kada naiđe na otpor i prkos.


On “zna kako se povući ako je potrebno”, rekla je Stanovaja.


Zapadni čelnici možda su usredotočeni na ono što je uvjerilo Kremlj da se povuče kada se naizgled čini da je Putin spreman na eskalaciju kako bi sačuvao obraz na bojnom polju.


Suočena s ukrajinskom protuofenzivom, Rusija je posljednjih tjedana lansirala stotine projektila na ukrajinske elektrane i drugu ključnu infrastrukturu. Cilj im je baciti ukrajinske gradove u mrak i hladnoću i zaprijetiti humanitarnom krizom na pragu zime.


A zapadni su čelnici bili zabrinuti zbog prijetnji Rusije da će upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju, uključujući taktičko nuklearno oružje, kako bi osigurala teritorij koji je nezakonito pripojila Ukrajini.


Ukrajinski dužnosnici rekli su da je zaokret Kremlja važna lekcija Zapadu o prkošenju ruskom vođi.


Ruski ucjenjivač “inferioran je u odnosu na one koji su jači i znaju kako jasno izraziti svoj stav”, napisao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika.


“Put da se agresor smiri leži kroz razumnu demonstraciju sile.”


U ovom slučaju, postupci Rusije također su prijetili razljutiti čelnike u Africi i na Bliskom istoku kojima se Putin nastojao diplomatski nakloniti. U najavi obnavljanja sporazuma u srijedu, Erdoğan je rekao da su sljedeće pošiljke ukrajinske poljoprivredne robe namijenjene Somaliji, Džibutiju i Sudanu.


A tu je i Erdoğan, Putinov regionalni suparnik koji se pojavio kao glavni moćni igrač u pregovorima oko rata. Erdoğan je također igrao vodeću ulogu u razmjeni zarobljenika u kojoj je Rusija oslobodila ključne ukrajinske zapovjednike iz željezare Azovstal u Mariupolju. Moskva je ranije rekla da ih planira pogubiti na vojnom sudu.


Kako se Rusija sve više izolirala, diplomatski i ekonomski, utjecaj Turske je očito porastao.


“Spomenuo sam da bi Ankara mogla imati posljednju riječ ovdje, ali nisam očekivao da će imati toliki utjecaj na Putina”, napisao je Andrej Sizov, čelnik SovEcona, tvrtke za istraživanje poljoprivrednih tržišta.


“Stvarno se pitam koja je Erdoğanova tajna.”


Kod kuće je sporazum o žitu izazvao bijes među poticateljima rata, koji su odbacili “pisana jamstva” i, u nekim slučajevima, optužili vladu da je prodala svoje vojnike.


“J*be im se za ovaj rat! Važan je novac”, napisali su administratori jednog popularnog Telegram računa koji skuplja sredstva i opremu za rusku vojsku.


“Tako razmišljaju političari. A što se tiče naših vojnika koji su umalo poginuli u zaljevu u Sevastopolju, boli ih k*rac.”


Prokremaljski blogeri i novinari na sličan su način ismijavali dogovor.


“Kartičar je dao pisana jamstva da neće koristiti označene kartice”, napisao je Alexander Kots, novinar prokremaljske Komsomolskaye Pravde.


Pukovnik Cassad, račun s više od 800.000 pretplatnika, rekao je: “Što se tiče povjerenja u ta ‘ukrajinska jamstva’… kao da nije dovoljno osam godina skrnavljenja sporazuma iz Minska ili Steinmeierove formule.”