Foto Reuters
77. je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana
povezane vijesti
77. je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.
Zelenskij o pregovorima s Rusijom
17:25 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je da Kijevu ponestaje strpljenja za razgovore s Rusijom, s obzirom na sve više dokaza o zločinima koje su počinile ruske snage u njegovoj zemlji.
“Mi smo spremni voditi te pregovore, te razgovore, sve dok ne bude prekasno”, rekao je Zelenskij u virtualnom obraćanju studentima Instituta za političke studije (Sciences Po) u Parizu.
Dodao je: ” Sa svakom novom Bučom, sa svakim novim Mariupolom, sa svakim novim gradom u kojem su deseci mrtvih, slučajevi silovanja, sa svakim novim zločinom nestaje želja i mogućnost pregovaranja, kao i mogućnost rješavanja ovog pitanja na diplomatski način”.
Zelenskij je također rekao da želi obnoviti teritorij Ukrajine prije nego što se može zamisliti kraj rata s Rusijom.
“Kad vratimo sve što je naše, završit ćemo ovo”, poručio je predsjednik Ukrajine.
Ukrajinska blokada ruskog plina podigla cijene nafte
17:15 Cijene nafte poskočile u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak 107 dolara, potaknute zabrinutošću za opskrbu nakon ukrajinske blokade dijela isporuka ruskog plina u Europu i intenzivnih pregovora u EU o embargu na rusku naftu.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla za 4,50 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 106,96 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 3,48 dolara.
Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 4,64 dolara višoj cijeni, od 104,04 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u minusu 3,33 dolara.
Tržišta je jučer pritisnula zabrinutost za potražnju zbog lockdowna u Kini i pojačanih rizika recesije. Raspoloženje je prigušio i jači dolar, koji naftu poskupljuje za kupce s drugim valutama, što koči potražnju.
Danas se fokus preusmjerio na znatno smanjenu opskrbu Europe ruskim plinom nakon što je Kijev blokirao glavnu tranzitnu rutu, optuživši ruske snage da plin usmjeravaju pobunjenom Luhansku.
Rusija od Poljske traži ispriku jer je veleposlanik gađan bojom
17:12 Rusija je u srijedu zatražila službenu ispriku od Poljske i zaprijetila mogućom odmazdom u budućnosti za prosvjed u kojem je ruski veleposlanik u Varšavi zaliven crvenom bojom.
Veleposlanika, Sergeja Andreeva, okružili su prosvjednici protiv ruske intervencije u Ukrajini u trenutku kad je išao položiti cvijeće na Sovjetsko vojno groblje u Varšavi u ponedjeljak, što je u Moskvi izazvalo bijesnu reakciju.
Russia’s ambassador to Poland got a facefull of red paint today when trying to lay flowers at the graves of Soviet WWII soldiers in Warsaw. The crowd is chanting “fascists!” pic.twitter.com/hWHGPFnI7M
— Kevin Rothrock (@KevinRothrock) May 9, 2022
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je poljskog veleposlanika Krzysztofa Krajewskog da primi prosvjednu notu.
“Rusija očekuje službenu ispriku od poljskog vodstva u vezi incidenta i zahtijeva sigurnost ruskog veleposlanika i svih zaposlenika ruskih institucija vanjskih poslova”, pisalo je u priopćenju.
“Odluka o daljnjim koracima bit će poduzeta ovisno o reakcijama Varšave na naše zahtjeve.”
Njemačka preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina
17:10 Njemačka je u srijedu preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina nego u utorak, izvijestio je energetski regulator, skiciravši posljedice ukrajinske blokade važne tranzitne točke.
Ukrajina je u utorak najavila da će obustaviti ulaz ruskog plina preko tranzitne točke Sokhranivka, na trasi kojom u Europu stiže trećina ruskog plina.
Ruski plin i dalje ulazi u Ukrajinu preko tranzitne točke u Sudzhi, a u Europu stiže i preko Poljske, plinovodom Yamal, i preko Baltičkog mora, plinovodom Sjeverni tok 1.
Ukrajinska ofenziva kod Harkiva: “Izgorio je, kao i svi ruski tenkovi”
17:00 Ukrajinske snage objavile su srijedu da su izvele uspješan protunapad na ruske snage koji bi mogao nagovijestiti zaokret u ratu, a Kijev je obustavio prijenos plina Europi preko područja koje drže Rusi.
U Vilhivki, selu istočno od Harkiva koje drže ukrajinske snage, gotovo konstantno odjekuju detonacije s obližnje bojišnice, koja je sada značajno pomaknuta na istok, gdje Ukrajina pokušava zauzeti obale rijeke Donjec i zaprijetiti ruskim opskrbnim linijama s druge strane.
Nakon nekoliko dana napredovanja, ukrajinske snage nalazile su se u srijedu ujutro nekoliko kilometara od ruske granice u regiji Harkiva, rekao je ukrajinski vojni izvor za Reuters.
Istočno od Vilhivke, ukrajinske snage izgleda da kontroliraju selo Rubižne, na obali Donjeca, nakon vjerojatno najbržeg napredovanja od travnja kada je Ukrajina potisnula ruske snage kod Kijeva i na sjeveru zemlje.
“Izgorio je, kao i svi ruski tenkovi”, rekao je ukrajinski vojnik izvan sela, pored ostataka ruskog tenka. “Oružje jako pomaže, protutenkovsko”.
Rat ugasio gotovo 4,8 milijuna radnih mjesta u Ukrajini
16:40 U Ukrajini je od početka ruske agresije u veljači ugašeno oko 4,8 milijuna radnih mjesta budući da su mnoga poduzeća zatvorena, izvoz je smanjen, a milijuni građana izbjegli su pred sukobima, objavila je Međunarodna organizacija za rad (ILO).
Izgubljena radna mjesta čine oko 30 posto ukrajinske radne snage prije invazije, utvrdio je ILO u izvješću objavljenom u srijedu.
Njihov broj mogao bi se popeti na sedam milijuna ako se neprijateljstva nastave, upozorila je organizacija, dodavši i da bi primirje moglo u kratkom roku obnoviti 3,4 milijuna radnih mjesta.
Tisuće ljudi poginule su tijekom ruske invazije na Ukrajinu, a pred sukobima izbjeglo je više od pet milijuna ljudi, uglavnom žena, djece i starijih. Ukrajinski BDP mogao bi se ove godine zbog rata smanjiti najmanje za trećinu.
“Poremećaji u gospodarstvu i veliki broj raseljenih unutar Ukrajine i izbjeglih u druge zemlje izazivaju velike gubitke u zapošljavanju i prihodima”, zaključuje ILO u istraživanju.
“Ruska agresija u Ukrajini rezultirala je razornom humanitarnom krizom, potaknuvši najbrže prisilno kretanje stanovništva od Drugog svjetskog rata”, dodaju.
Britanija sklopila novi sigurnosni sporazum sa Švedskom i Finskom
16:20 Britanski premijer Boris Johnson rekao je u srijedu da je dogovorio nove sigurnosne sporazume sa Švedskom i Finskom, obećavši da će Britanija podržati vojne snage dviju zemalja budu li napadnute.
Johnson će potpisati nove deklaracije, koje Britanija opisuje kao “važnu promjenu u obrambenoj i sigurnosnoj suradnji”, tijekom posjeta Švedskoj i Finskoj u srijedu.
“Nepokolebljivi smo i nedvosmisleni u našoj potpori Švedskoj i Finskoj i potpisivanje tih sigurnosnih deklaracija simbol je vječnog povjerenja između naših nacija”, rekao je Johnson, po priopćenju.
“Premijer će iznijeti namjeru Ujedinjenog Kraljevstva da podrži oružane snage dviju zemalja budu li suočene s krizom ili napadnute”, navodi se u priopćenju britanske vlade.
Očekuje se da će Švedska i Finska ući u NATO u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu. Strahuju međutim da će tijekom pristupnog procesa, koji može potrajati do godinu dana, biti ranjive.
Švedskoj su potporu izrazili i SAD i Njemačka.
Ukrajinski BDP bit će gotovo prepolovljen u 2022.
15:40 Ukrajinski BDP smanjit će se ove godine za 45 posto, rekao je u srijedu ministar financija Serhiv Marčenko, dodavši da vlada mora pronaći nove izvore financiranja proračunskih potreba u uvjetima ruske invazije.
Ukrajina tako očekuje veći pad gospodarstva u 2022. nego Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji su procijenili da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog ruske invazije smanjiti 30 odnosno 35 posto.
“Građani Ukrajine plaćaju ogromnu cijenu koju nije moguće izmjeriti. Može se izmjeriti projekcija pada BDP-a, a mi smo ove godine na oko 45 posto”, rekao je Marčenko.
Separatistička regija Doneck blokirala Instagram i Facebook
15:00 Samoproglašena proruska Narodna republika Donjeck (DPR) na istoku Ukrajine rekla je u srijedu da je blokirala pristup Facebooku i Instagramu, svrstavši se s ruskom politikom po pitanju američkih društvenih mreža.
Moskva je priznala DPR i drugu regiju istočne Ukrajine – Narodnu republiku Luhansk – kao nezavisne 21. veljače te je u Ukrajinu poslala vojsku tri dana kasnije, navodeći kao razloge zaštitu ruskog naroda koji živi tamo.
“Pristup informacijskim izvorima američke tvrtke Meta, koja dopušta pozivanje na nasilje protiv korisnika koji pričaju ruski na društvenim mrežama, blokiran je”, reklo je ministarstvo komunikacija DPR-a u priopćenju.
“U svjetlu ovoga, pristup društvenim mrežama Facebooku i Instagramu je blokiran na teritoriju republike.”
Meta Platforms Inc nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Rusija je u ožujku zabranila Facebook i Instagram nakon što je sud proglasio da je Meta kriva za “ekstremnu aktivnost”. Moskva je već ograničila pristup Facebooku zbog ograničavanja pristupa ruskim medijima na svojoj platformi.
Ruski komunikacijski regulator blokirao je pristup Instagramu u ožujku nakon što je Meta rekla da će dopustiti korisnicima društvenih mreža u Ukrajini da pišu poruke poput “Smrt ruskim okupatorima”.
Meta je rekla da se privremena promjena u politici njihova govora mržnje odnosi samo na Ukrajinu.
Rusija je njegovala bliske odnose s Doneckom i Luhanskom, poznatim kao Donbas, otkad je počela podržavati proruske pobunjenike nakon što je izvršila aneksiju Krima 2014. godine.
Obje regije primaju financijsku podršku od Moskve, koriste ruske rublje kao svoju valutu i podučavaju ruski kurikulum u svojim školama.
Liderica Pussy Riota opisala kako je Putinu pobjegla iz Rusije
14:40 Jedna od liderica ruske aktivističke grupe Pussy Riot, Marija Aljokina, uspješno je pobjegla iz Rusije, gdje joj je bilo ograničeno kretanje, zbog sudjelovanja u prosvjedu podrške zatvorenom disidentu Alekseju Navalnom.
Opisala je svoj bijeg. Više o tome OVDJE.
Liderica Pussy Riota opisala kako je Putinu pobjegla iz Rusije: “Bilo je kao u špijunskom filmu”
Lavrov opet prijeti Zapadu
13:40 Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov uputio je novu prijetnju Zapadu, osvrnuvši se na sankcije na energente.
Prema Lavrovu, Rusija ima dovoljno kupaca energenata izvan kruga zapadnih zemalja. Podsjetimo, veliku većinu svog plina Rusija izvozi u Europu, prema kojoj idu i svi plinovodi.
Prema Kini Rusija ima aktivan samo jedan manji plinovod.
No, Lavrova to ne može smesti, pa on sad tvrdi da će Zapad morati objasniti svojim građanima zašto postaju sve siromašniji.
“Imamo dovoljno kupaca naših energenata, radit ćemo s njima. Neka Zapad sada plaća mnogo više nego što je plaćao Ruskoj Federaciji i neka objasni svom stanovništvu zašto će ono biti sve siromašnije”, rekao je Lavrov.
Opskrba plinom u Njemačkoj još uvijek sigurna
13:30 Opskrba plinom u Njemačkoj još je uvijek sigurna, priopćilo je u srijedu ministarstvo gospodarstva, nakon što je Ukrajina blokirala tranzit dijela ruskih isporuka prema Europi.
Kijev je u utorak najavio da će obustaviti ulaz ruskog plina preko tranzitne točke Sokhranivka, na trasi kojom u Europu stiže trećina ruskog plina, i dodao da će ga preusmjeriti na druge trase.
Ukrajina je za blokadu okrivila Moskvu, dodavši da tu trasu kontroliraju ruske snage. Ruski proizvođač plina Gazprom ne vidi pak razloga za blokadu, dodavši da trenutno nije jasno kako bi se spor mogao riješiti niti koliko bi blokada mogla trajati.
Ruski plin i dalje ulazi u Ukrajinu preko tranzitne točke u Sudzhi, a u Europu stiže i preko Poljske, plinovodom Yamal, i preko Baltičkog mora, plinovodom Sjeverni tok 1.
Proruski kolaboratori u Hersonu traže od Putina da pripoji regiju
13:15 Proruski kolaboratori koje je na vlast u okupiranoj ukrajinskoj regiji Herson, postavila Rusija, planiraju zatražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da je uključi u sastav Rusije.
O tome izvješćuje ruska propagandna državna novinska agencija TASS, pozivajući se na dužnosnika tamošnje proruske uprave.
Rusija je u travnju objavila da je uspostavila potpunu kontrolu nad regijom Herson, koja je strateški važna jer je dio kopnene veze između poluotoka Krima i separatističkih područja na istoku Ukrajine koje podržava Rusija.
Ukrajinski poluotok Krim Rusija je anektirala 2014.
Mađari opet kukaju oko embarga na rusku naftu
13:00 Prijenos ruske nafte naftovodima trebao bi biti izuzet iz planiranog europskog embarga na rusku naftu koji bi, kako je sada zamišljen, uništio mađarsko gospodarstvo, rekao je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova.
Ministar Peter Szijjarto rekao je da nakon razgovora s europskim dužnosnicima dogovor između Budimpešte i Bruxellesa o predloženom embargu i dalje nije vjerojatan.
“Bruxelles nema prijedlog za rješenje… koje bi otklonilo posljedice tog potencijalnog embarga na rusku naftu na mađarsko gospodarstvo koje bi bile poput atomske bombe”, rekao je Szijjarto, po video snimci objavljenoj na njegovu profilu na Facebooku.
Szijjarto je rekao da je dogovor moguć jedino ako se embargo bude odnosio samo na prijevoz nafte morskim putem i da bi bilo realno vratiti se originalnom mađarskom prijedlogu da se iz embarga izuzmu naftovodi.
Rusija preko naftovoda Družba pokriva oko 65 posto mađarskih potreba za naftom.
Većina drugih država članica EU-a podržavaju zabranu uvoza ruske nafte u sklopu novog šestog paketa sankcija kojima se želi kazniti Moskvu zbog rata u Ukrajini. Odluka međutim mora biti donesena jednoglasno, a najviše se protivi Mađarska.
Ciparski predsjednik osudio Tursku
12:30 Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades u srijedu je osudio odluku Turske da se ne pridruži europskim sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
“Treće države, povezane s Europskom unijom, moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Europom”, rekao je Anastasiades na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem koji je u službenom posjetu otočnoj državi.
„Tu se između ostalog referiram na Tursku. Njena odluka da se ne uskladi europskim sankcijama je za osudu”, kazao je ciparski predsjednik, naglasivši da Ankara time umanjuje utjecaj tih mjera.
Suradnja Hrvatske i Cipra oko plina i LNG-a
12:06 Ciparski plinovod EastMed i LNG terminal na Krku trebali bi pomoći u osiguranju neovisnosti Europe od ruskog plina, rečeno je na susretu u Cipru hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa. Više o tome OVDJE.
Suradnja Hrvatske i Cipra: “Postat ćemo energetsko čvorište za plin i naftu”
NOVO! 11:14 – Novi čelnik odmetnute gruzijske regije Južne Osetije u srijedu je rekao da treba pričekati signal iz Moskve prije održavanja referenduma o pridruženju Rusiji.
Moskva je priznala nezavisnost Južne Osetije i obalne regije Abhazije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. te im osigurala izdašnu financijsku pomoć, stanovnicima ponudila rusko državljanostvo te rasporedila svoje vojnike.
Alan Glagoev, koji je pobijedio predsjednika na odlasku Anatolija Bibilova na izborima održanim tijekom vikenda, za TASS je izjavio da bi Rusija trebala dati zeleno svijetlo za referendum o pridruženju Južne Osetije.
“Ovo nije jednostran proces. Moramo razumjeti našeg strateškog partnera (Rusiju). Čim dobijemo signal, čim bude jasno da je kucnuo čas, mi ćemo zasigurno taj referendum održati”, rekao je Glagoev.
Odnos Moskve prema Južnoj Osetiji i Abhaziji postavio je presedan za najnovija događanja u Ukrajini. Predsjednik Vladimir Putin je 21. veljače priznao ukrajinske oblasti Donjeck i Luhansk kao neovisne i tri dana kasnije izvršio invaziju pod izlikom zaštite ruskog stanovništva od “genocida” kojeg provode ukrajinske snage.
Gruzija je priopćila da su planovi o bilo kakvom referendumu neprihvatljivi. Potezi Južne Osetije u smjeru pridruživanja Rusiji bi zasigurno izazvali snažnu osudu zapada.
NOVO! 10:54 – Ukrajinska vojska objavila je snimku sovjetskog drona TU-141 Strizh koji su oborile njihove snage. Ukrajinci tvrde da je riječ o ruskoj bespilotnoj letjelici, a što dokazuju crvenom zvijezdom koja se vidi na srušenom dronu, oznaci ruskog ratnog zrakoplovstva.
Rusi ove dronove koriste kao mamce za ukrajinsku protuzračnu obranu, kako bi njihove krstareće rakete kojima gađaju gradove imale veće šanse za pogodak.
Ukrajina oborila isti dron kakav je pao na Zagreb, i na njemu je crvena zvijezda: “Ruski je”
NOVO! 9:59 – Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini napredovali su do administrativnih granica oblasti Luhanska, jednog od glavnih područja nad kojima Rusija nastoji preuzeti kontrolu od početka invazije krajem veljače, javlja u srijedu dpa pozivajući se na ruske izvore.
Gradić Popasna, za koji su se vodile teške borbe, sada je “očišćen” od ukrajinskih snaga, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
Guverner Luhanska Serhij Hajdaj je ruske tvrdnje opisao kao “fantaziju”.
“Ukrajinske snage morale su se povući iz Popasne, ali Rusi nisu probili naši obranu”, napisao je na Telegramu.
NOVO! 9:30 – Narudžbe za 11. svibnja za tranzit ruskog plina preko Ukrajine na ulaznoj točki Sohranovki pale su na nulu, pokazali su u srijedu podaci ukrajinskog operatora plinovoda, nakon najave Kijeva o zatvaranju toga dobavnog pravca.
Ukrajina je u utorak priopćila da će obustaviti protok plina kroz tu tranzitnu točku preko koje je dopremana gotovo trećina plina iz Rusije u Europu preko Ukrajine, okrivljujući Moskvu za to i najavljujući da će tokove plina premjestiti negdje drugdje.
Ukrajina danas zatvara ključnu točku za ulaz ruskog plina u Europu. Oglasio se i Gazprom
NOVO! 9:22 – Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u srijedu da je do sada u Hrvatsku ušlo nešto više od 17.300 ukrajinskih izbjeglica, od čega je 85 posto žena i djece.
“U Hrvatsku je po zadnjim podacima nešto više od 17.300 Ukrajinaca. Negdje 85 posto su žene i djeca”, rekao je Božinović.
NOVO! 8:24 – Zastupnički dom američkog Kongresa je odobrio više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini kako bi se održavao nesmanjeni protok vojne pomoći i osnažila vlada u Kijevu dok se bori s ruskom invazijom.
Zastupnički dom usvojio je proračunski zakon sa 368 prema 57 glasova protiv, a svaki glas “protiv” bio je republikanski. Zakon je sada upućen Senatu, od kojeg se očekuje da će ga brzo potvrditi.
Predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa da odobri dodatnih 33 milijarda dolara pomoći Ukrajini prije dva tjedna, ali su zastupnici odlučili povećati vojno i humanitarno financiranje.
“Ovaj će zakon zaštititi demokraciju, ograničiti rusku agresiju i ojačati našu vlastitu nacionalnu sigurnost, dok će, što je najvažnije, podržati Ukrajinu”, rekla je demokratska zastupnica Rosa DeLauro, koja predsjedava Odborom za raspodjelu sredstava u Zastupničkom domu.
Biden je pozvao Kongres da brzo djeluje kako bi mogao potpisati zakon prije nego što postojeća pomoć za obranu Ukrajine istekne ovog mjeseca.
Paket uključuje 6 milijardi dolara za sigurnosne programe u Ukrajini, uključujući obuku, opremu, oružje i podršku, 8,7 milijardi dolara za popunu zaliha u SAD-u kako bi se nadomjestila oprema poslana u Ukrajinu i 3,9 milijardi dolara za operacije Europskog zapovjedništva.
Osim toga, zakon dopušta dodatnih 11 milijardi dolara koje predsjednik može aktivirati u hitnom slučaju bez da čeka odobrenje Kongresa. Biden je tražio 5 milijardi dolara.
Zakon odobrava i 4 milijarde dolara za pružanje vojne potpore Ukrajini i drugim zemljama pogođenim krizom. Sjedinjene Države su od ruske invazije u Ukrajinu dopremile oružje vrijedno više od 3,5 milijardi dolara, uključujući haubice, protuzračne sustave Stinger, protutenkovske projektile Javelin, streljivo i nedavno otkrivene bespilotne letjelice “Ghost”.
Novi paket pomoći također uključuje humanitarnu pomoć – 5 milijardi dolara za rješavanje globalne nesigurnosti hrane zbog sukoba i gotovo 9 milijardi dolara za fond ekonomske potpore Ukrajini.
NOVO! 7:44 – Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerojatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je u utorak finska strana.
Manje od tri mjeseca od početka invazije na Ukrajinu, dvije nordijske zemlje suočene s ruskom prijetnjom nalaze se na vratima zapadnog vojnog saveza u potrazi za sigurnosnim kišobranom, posebice SAD-a, piše francuska novinska agencija Afp.
Švedska i Finska će idućih dana i službeno istaknuti kandidaturu za NATO. Kakve će biti posljedice?
NOVO! 7:25 – Pripadnici Azova koji i dalje brane posljednju točku ukrajinskog otpora u Mariupolju objavili su na društvenim mrežama seriju fotografija iz utrobe čeličane Azovstal. Najnovije slike prikazuju ranjene borce ove postrojbe, uz apel Ukrajini i međunarodnoj zajednici da ih se spasi.
FOTO Azov objavio dramatične slike iz čeličane: ‘Spasite naše ranjene vojnike, oni više nisu borci’
NOVO! 6:56 – U granatiranju Zaporožja poginuo je jedan, a ranjeno najmanje osam civila. Kyiv Independent navodi kako su ruske snage gađale isključivo civilnu infrastrukturu grada Orikhova, zbog čega je došlo i do obustave humanitarne pomoći na tom području.
NOVO! 6:44 – U ruševinama zgrade u ukrajinskom gradu Izjumu pronađena su tijela 44 civila, javlja BBC. Zgrada od pet katova srušila se u ožujku u trenutku dok su se stanovnici skrivali u podrumu zbog ruskog granatiranja, no spasitelji su tek sada uspjeli doći do nje. Strahuje se da bi broj žrtava mogao biti i viši, jer je na meti u istoj ulici bila još jedna zgrada.
“Znamo da je i tamo bilo ljudi. Potraga se nastavlja i mislim da ćemo uskoro imati još više žrtava”, rekao je gradonačelnik Izjuma Valeriy Marchenko.
Spasitelji su tek sada uspjeli doći do lokacije jer je stambeni blok bio na okupiranom dijelu grada.
“Tek prije nekoliko dana postalo je moguće da naša državna služba za hitne slučajeve stigne tamo i počne rastavljati ruševine”, rekao je gradonačelnik.
NOVO! 6:37 – Forbes je prošli mjesec “zbog lavine sankcija” uklonio 34 Rusa s godišnjeg popisa globalnih milijardera.
“Za njih je rat apsolutna katastrofa”, tvrdi sociologinja Elisabeth Schimpfoessl sa sveučilišta u Birminghama, autorica knjige “Bogati Rusi”.
NOVO! 6:29 – Vladimir Putin se priprema za dugi rat u Ukrajini, a čak i pobjeda na istoku potencijalno neće okončati sukob, upozorile su američke obavještajne službe, prenosi BBC.
Američki obavještajci tvrde da se Putin sprema na dugi rat u Ukrajini. Računa na važan adut
NOVO! 5:25 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pohvalio je “nadljudsku snagu” ukrajinskih trupa u borbi protiv ruske vojske.
“Zahvalan sam svim našim zaštitnicima koji uzvraćaju i pokazuju uistinu nadljudsku snagu”, rekao je Zelenskij u svom dnevnom video obraćanju u utorak kasno navečer, ističući da se Ukrajinci bore protiv “nekoć druge najjače vojske na svijetu”.
Ukrajinski predsjednik ostaje oprezan u dopuštanju bilo kakvog osjećaja euforije ili “pretjeranih emocija”.
“Nema potrebe stvarati ozračje specifičnog moralnog pritiska kada se na tjednoj, pa i dnevnoj bazi očekuju određene pobjede”, ustvrdio je.
Zelenskij se osvrnuo na izvješća vojnog vodstva od utorka o vraćanju pod ukrajinski nadzor dijela teritorija u blizini grada Harkiva na istoku Ukrajine. Ukrajinske snage “postupno” protjeruju okupatore iz te regije, kazao je Zelenskij.
“Oružane snage Ukrajine čine sve da oslobode našu zemlju i naš narod”, istaknuo je on. “Svi naši gradovi bit će oslobođeni – Herson, Melitopolj, Berdjansk, Mariupolj i svi drugi.”
Reuters
