Cipar može pomoći Europskoj uniji u postizanju energetske neovisnosti, rekao je u srijedu predsjednik Nicos Anastasiades tijekom posjeta premijera Andreja Plenkovića koji je naglasio da će u tome ulogu imati i LNG terminal na Krku.

Dvojica čelnika razgovarali su o energetskoj krizi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Plinovod EastMed

Anastasiades je govorio o projektima energetske interkonekcije na istočnom Mediteranu te između sjevera Afrike i Europe, kao i o plinovodu EastMed koji bi trebao povezati Cipar s Europom putem Grčke.

Ta otočna država proteklih je godina otkrila velika nalazišta plina u svom morskom okruženju, a predloženi projekt se još uvijek analiziraju u kontekstu ekonomske održivosti, rekao je ciparski predsjednik.

„On može pomoći Europi da se energetski diverzificira”, poručio je Anastasiades.

Plenković je na konferenciji za medije u Nikoziji naglasio da će veliku ulogu u postizanju europske energetske sigurnosti imati i LNG terminal na Krku za koji se trenutno razmatra dodatno povećanje kapaciteta, „ne samo za hrvatske, nego i za potrebe zemalja srednje Europe”.

„Hrvatska može postati energetsko čvorište na sjevernom Jadranu za plin i naftu”, rekao je premijer.

Naglasio je da Europa mora pronaći novu, ali i dugoročno održivu alternativu ruskim energentima, po pristupačnoj cijeni.

Bilateralna suradnja

Dvojica čelnika istaknula su da ovaj prvi posjet nekog hrvatskog premijera Cipru treba predstavljati prekretnicu u suradnji dviju zemalja, kako bi politička usuglašenost u europskim temama prerasla i u onu ekonomsku.

Dvije države u studenom bi trebale finalizirati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a potpisale su i memorandum o jačanju gospodarske suradnje koji bi trebali pratiti memorandumi o digitalnoj transformaciji i morskom prometu.

„Mi smo dvije mediteranske države, ne daleko jedna od druge, dijelimo Sredozemlje i smatram da postoji ogroman prostor” za širenje suradnje, rekao je Plenković, izdvojivši petrokemijsku i elektroenergetsku industriju, IT sektor, farmaceutiku te financijsku i digitalnu suradnju.

Cipar i Hrvatska su u zadnje dvije godine povezane i zračnom linijom, što je rezultiralo povećanjem broja turista.

Hrvatski politički ciljevi

Plenković je sa „svojim dobrim prijateljem” Anastasiadesom razgovarao i o hrvatskim ambicijama dublje integracije u EU koje bi se trebale ostvariti ove godine – ulazak u šengenski prostor, za koji se konačna formalna odluka očekuje u lipnju ili srpnju, te ulasku u eurozonu za koji se odluka očekuje u srpnju.

„Bit ćemo spremni za promjenu kune u euro od 1. siječnja”, rekao je premijer.

Dvojica čelnika razgovarala su i o situaciji na jugoistoku Europe, s naglaskom na BiH i potrebi osiguranja političkih prava Hrvata u toj zemlji, u čemu Zagreb ima podršku Nikozije.

Plenkovićev dvodnevni posjet, tijekom kojega je u srijedu položiovijenac na spomenik Makariosu III., ciparskom arhiepiskopu i prvom predsjedniku koji se smatra ocem države, završio je susretom s predsjednicom parlamenta te države.