NOVO 20:12 Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina kritizirao je u petak Zapad i branio ruske akcije u Ukrajini, ali je rekao kako se nada da se neće pokrenuti novi Hladni rat unatoč “iznimno dubokim neslaganjima”.

“Zabilježena su iznimno duboka neslaganja.. između Rusije i Europske unije i Sjedinjenih Država”, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

“Još uvijek postoji nada… da se mogu pronaći neke zajedničke točke kao rezultat dijaloga, koji naši partneri, hvala Bogu, još nisu odbacili”, rekao je.

Peskov je kazao da ga “nasmijavaju” pozivi na pregovore između Rusije i Ukrajine sa Zapadom kao posrednikom jer zapadne zemlje nisu uspjele slijediti odredbe mirovnog sporazuma od 21. veljače potpisanog između predsjednika Viktora Janukoviča i oporbe i to ga je stajalo vjerodostojnosti.

Naglasio je također da Kremlj ne stoji iza poteza krimskih vođa i odluke da se Krim pripoji Rusiji.

NOVO 18:14 Sofisticirani špijunski softver koji potiho inficira stotine vladinih računala širom Europe i Sjedinjenih Država najkompleksniji je oblik kibernetičkih špijunskih programa koji je do danas otkriven, piše u petak Reuters.

Nekoliko istražitelja koji se bave pitanjima sigurnosti i dužnosnika zapadnih obavještajnih agencija kažu kako vjeruju da se radi o Turli, programu ruske vlade. Te su ocjene utemeljene na analizi taktika koje koriste hakeri, kao i tehničkih indikatora i na analizi žrtava koje ciljaju.

»To je sofisticirani softver koji je povezan s drugim ruskim pothvatima, koristi šifriranje i cilja zapadne vlade. Posvuda ima ruske tragove«, rekao je Jim Lewis, bivši dužnosnik američke vanjske službe, koji danas radi u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

Međutim, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je nemoguće potvrditi sumnje dok Moskva ne preuzme odgovornost, iako sve možda ukazuje da je Turla ruska.

Stručnjaci koji proučavaju kibernetičke napade koje sponzoriraju vlade kažu da su hakeri ruske vlade poznati kao visoko disciplinirani, sposobni sakriti tragove, iznimno učinkoviti u održavanju kontrole nad zaraženim mrežama i selektivniji u izboru ciljeva od njihovih kineskih kolega.

»Oni znaju da većina ljudi nema ni tehnološko znanje niti hrabrost da dobije bitku protiv njih. Kada prepoznaju da im je netko ušao u trag, samo se povuku u status mirovanja«, rekao je jedan sigurnosni stručnjak koji je pomagao žrtvama hakerskih operacija sponzoriranih od strane država.

Sigurnosne tvrtke koje se bave tom prijetnjom kažu da sofisticiranost operacije sugerira da se radi o državnom hakiranju a da tehnološki indikatori ukazuju da se radi o djelu Rusa.

Europske vlade dugo su pozdravljale američku pomoć protiv špijuniranja iz Kremlja, ali su se razbjesnile prošle godine kada se otkrio opseg špijuniranja američke Agencije za nacionalnu sigurnost koje se protezalo i na njihov teritorij.

NOVO 18:04 Ruski plinski div Gazprom je zaprijetio Ukrajini da će prekinuti izvoz plina zbog neplaćenih 1,89 milijardi dolara, kao što je bio slučaj 2009. kada su prekidi poremetili opskrbu europskih zemalja.

»To znači da je Ukrajina prestala plaćati plin. Ili će Ukrajina platiti zaostatke, ili postoji opasnost ponavljanja situacije s početka 2009.«, upozorio je šef Gazproma Aleksej Miller, prenose ruske agencije.

On je precizirao da je 7. ožujka rok određen Ukrajini za plaćanje isporučenog plina za veljaču.

To upozorenje se događa usred rusko-ukrajinske krize. Vlasti proruskog ukrajinskog poluotoka Krima su se izjasnile za pripojenje Rusiji, što je odluka koju žestoko kritiziraju Kijev i zapadne prijestolnice.

Europski povjerenik za energiju Guenther Oettinger je izjavio u utorak da će Europska unija pomoći Ukrajini u plaćanju plinskog duga Rusiji.

Mogući prekid ruskog izvoza Ukrajini, zemlji kojom prelazi polovica kupovine EU-a od 65 milijardi kubičnih metara imalo bi izravne posljedice na isporuke plina Europi.

Prvog siječnja 2009. Gazprom je prekinuo isporuke plina Ukrajini radi trgovinskog spora. Zemlje Europske unije su bile prve žrtve te odmazde tijekom hladnog vala, među kojim i neke zemlje poput Slovačke koja 100 posto ovisi od ruskom plinu.

17.35 NOVO Bivša predsjednica ukrajinske vlade Julija Timošenko tvrdi da postoji opasnost gerilskog rata na Krimu ukoliko bi taj poluotok bio pripojen Rusiji i poziva na uvođenje gospodarskih sankcija Moskvi.

Rusko preuzimanje Krima izazvalo bi dugoročnu opasnost za cijelo to područje, izjavila je Timošenko za Reuters nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na rubu sastanka čelnika Europske pučke stranke (EPP) u Dublinu. Ona smatra da mjere što ih poduzima međunarodna zajednica protiv Rusije zasad nisu učinkovite i stoga je pozvala na neposrednu akciju kako bi se spriječila eskalacija. »Ti instrumenti što su ih primijenili SAD i EU nisu doveli ni do kakvog vidljivog učinka«, rekla je Timošenko, prepričavajući svoju poruku njemačkoj kancelarki.

»Ako ti instrumenti ne daju rezultata, preostaju dvije mogućnosti. U cilju jačih sankcija, predložila sam komplet nenasilnih, gospodarskih mjera«, pojasnila je, dodajući kako je alternativa prepuštanje Krima Rusiji. »Oni moraju vrlo uvjerljivo poslati Putinu snažan znak da se to neće tolerirati«, rekla je Timošenko.

Naglasila je da Sjedinjene Države i Velika Britanija imaju »ozbiljnu obvezu« da podrže Ukrajinu, pozivajući se pritom na raniji sporazum kojim se Ukrajina obvezala odreći se nuklearnog oružja u zamjenu za jamstvo teritorijalne cjelovitosti. »Kad je riječ o međunarodnome pravu, jasno su definirane zemlje jamci, a to su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo«, smatra Timošenko.

Krimski je parlament u četvrtak glasovao o odcjepljenju od Ukrajine i pripajanju Rusiji te najavio referendum o tome pitanju. Timošenko smatra da Zapad ne bi smio dopustiti takav potez.

»Neposredna posljedica bio bi gerilski rat… to bi bila stvarna eskalacija na Crnome moru«, rekla je.

»Putinu bi bili dopušteni ti instrumenti s vojnom komponentom u slučaju Krima, a gdje bi se zaustavio«, upitala je.

»On će ići tako daleko koliko mu se dopusti«, tvrdi Timošenko, koja se u Dublinu pojavila na kolicima zbog tegoba s leđima.

»Tko je slijedeći? Nikad nećemo moći stabilizirati stanje u Ukrajini i u širem području ako bi to preraslo u stalni sukob«, uvjerena je. 

Ukrajina je spremna na razgovore s Rusijom, ali Moskva mora prvo povući svoje vojnike, ispoštovati međunarodne sporazume i prestati podržavati »separatiste i teroriste«, izjavio je u petak ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

On je rekao da je zatražio drugi telefonski razgovor s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom. Dvojica premijera razgovarala su u subotu i to je bio jedini kontakt na visokoj razini između dviju zemalja otkako je počela kriza. »Izrazili smo svoju spremnost za održavanje razgovora s ruskom vladom«, kazao je. Jacenjuk je iznio niz uvjeta, uključujući povlačenje vojnika i »zaustavljanje potpore separatistima i teroristima na Krimu«.

Krimsko promoskovsko vodstvo, koje je došlo na vlast kada su ruski vojnici raspoređeni u toj regiji prošlog tjedna, objavilo je u četvrtak da je regionalni parlament izglasao pripojenje Krima Rusiji te da će se referendum o tom pitanju održati 16. ožujka. »Nitko u civiliziranom svijetu neće priznati rezultate takozvanog referenduma koje će provesti te takozvane vlasti«, rekao je Jacenjuk nazvavši taj plan ilegalnim i neustavnim.

Ukrajina navodi kaže da je na Krim došlo pojačanje od više tisuća ruskih vojnika i da su se proširili na čitav okupirani otok, čime se krši sporazum o bazi u Sevastopolju. Ukrajinske vlasti su ovoga tjedna priopćile da se na Krimu nalazi ukupno 16.000 ruskih vojnika. 

Ministri vanjskih poslova zemalja srednje Europe, Baltika i nordijskih zemalja osudili su u petak rusku vojnu intervenciju u Ukrajini i najavljeni referendum krimske vlade, pozvavši EU da u Kijev uputi promatračku misiju.  Ta skupina zemalja, od kojih mnoge dijele kopnenu granicu s Rusijom ili Ukrajinom i kod kojih je još uvijek živo sjećanje na sovjetsku vladavinu, zauzela je tvrdo stajalište prema Moskvi, kako se kriza sve više zaoštravala.