Do sada je u neovisnoj Sloveniji dvaput izglasano nepovjerenje premijeru: 1992., kada je Lojze Peterle premijersko mjesto morao prepustiti Janezu Drnovšeku, koji je ostao na čelu vlade bez prekida do 1999. godine. Tada je, međutim, Drnovšek izgubio parlamentarnu većinu, te ga je na šest mjeseci, do ponovne pobjede na izborima sljedeće godine, zamijenila desna vlada Andreja Bajuka, povratnika iz Argentine. Inače, osim za tih šest mjeseci, u Sloveniji je do 2004. i dolaska Janše na vlast trajala neprekinuta 12-godišnja vladavina lijevog centra.

Iako je sličan poziv, doduše na diplomatskiji način, dan ranije uputio i slovenski predsjednik Danilo Türk, Zares i LDS su bez uvijanja pozvali na formiranje nove vlade lijevog centra i na Pahorov odstup.

Premijera se ne mijenja svaki dan

Iz Zaresa su Pahorovoj stranci dali rok od 14 dana za odgovor je li spremna na »veliku rekonstrukciju« i zamjenu Pahora novim mandatarom, znajući da je ta odluka formalno u nadležnosti stranke.

No Pahorova socijaldemokratska stranka (SD), najveća stranka vladajuće koalicije, koja je na prošlim izborima osvojila 29 od ukupno 90 mjesta u parlamentu, ne popušta.

»Pa zar ćemo premijera mijenjati svaki dan, kao donje gaće«, usprotivio se u četvrtak Igor Lukšič, Pahorov ministar školstva i visoki dužnosnik SD-a, podsjetivši svoje koalicijske partnere kako je Pahor biran na mandat od četiri godine, u skladu s rezultatima parlamentarnih izbora, te kako je miješanje drugih stranaka u suverena prava njegove stranke ne samo »nedemokratsko, nego i nepristojno«.

I sam Pahor navodno je na zatvorenoj sjednici vlade u četvrtak poručio Gregoru Golobiču, šefu Zares-a, neka ne računa da će SD ponuditi novog mandatara.

Nakon pada mirovinske reforme na referendumu, Pahor je Golobiču i Katarini Kresal, liderici LDS-a, ponudio izlaz iz sadašnje situacije donošenjem interventnog zakona i rebalansa proračuna, kako bi se pokrila proračunska rupa koja će nastati zbog odbijanja mirovinske reforme.

Međutim, Pahorove ideje naišle su na oštar odgovor Zares-a i LDS-a, jer su i jedni i drugi zaključili kako je referendumska pljuska vladajućoj koaliciji ipak prevelika da bi koalicija nastavila dalje kao da se ništa nije dogodilo.

Kresalova, inače ministrica unutarnjih poslova u Pahorovoj vladi, sugerira da je Pahor izgubio dodir sa stvarnošću, premda neki komentatori misle da se iza njihovog poteza zapravo krije pokušaj održavanja statusa quo, odnosno političkog preživljavanja u »prepakiranoj« vladi, umjesto da su odmah istupili iz vladajuće koalicije.

No svejedno, Pahorova je stranka pred ultimativnim izborom ili će se odreći svog predsjednika, ili će s njim na prijevremene izbore, pri čemu valja imati na umu da je sazivanje prijevremenih izbora u Sloveniji prilično komplicirano.

Po slovenskom ustavu, u slučaju krize vlade predsjednik države nema pravo raspustiti parlament i proglasiti nove izbore.

U slučaju ostavke premijera, parlament ima rok od 30 dana za izbor novog mandatara.

Janšina nemoralna ponuda

Međutim, iz opozicijskih krugova Pahoru predlažu brz put do novih izbora, dovoljno je da parlamentarna većina u roku od 30 dana ne izabere novog premijera, nakon čega predsjednik države mora raspisati nove izbore.

Štoviše, šef opozicije Janez Janša u četvrtak je dopustio i mogućnost koaliranja s Pahorovom strankom, ukoliko Pahor dopusti prijevremene izbore, što su u vladajućim krugovima odmah označili za »nemoralnu ponudu«.

To se, međutim, vjerojatno neće dogoditi, jer parlamentarna većina nije zainteresirana za prijevremeno okončanje mandata, niti je lijevi centar spreman prepustiti vlast Janši prije izbora, dok je popis potencijalnih nasljednika sve duži.