PYONGYANG  Sjevernokorejski lider Kim Jong-il preminuo je u 69. godini u svom posebnom vlaku pri obilasku zemlje, potvrdila je državna televizija Sjeverne Koreje. Kim Jong-Il umro je od srčanog, a pogreb će se održati 28. prosinca u Pyongyangu. Vlasti su odredile nacionalnu žalost od 17. do 29. prosinca. Sjevernokorejska novinska agencija KCNA Jong-una, sina preminulog vođe Kim Jong-Ila, već naziva “velikim nasljednikom”. 

Najavljivačica odjevena u crno objavila je vijest o smrti Kim Jong-ila, dodajući kako je “Dragi vođa” preminuo od iscrpljenosti u pomaganju narodu Sjeverne Koreje, posljednje komunističke zemlje na svijetu. Kim Jong Il je na vlast došao 1994. smrću svojeg oca Kim il Sunga ili Velikog vođe, a zadnjih godina zdravlje mu se pogoršalo. Prije tri godine doživio je također srčani udar, a zbog zdravlja je započeo prijenos vlasti na svojeg sina Kim Jong-una.

Nakon što je Jong-il naslijedio oca, teška je glad, uzrokovana lošim gospodarskim reformama i slabom žetvom, pokosila zemlju pri čemu je umrlo gotovo dva milijuna ljudi. Njegov je režim često kritiziran zbog kršenja ljudskih prava te se nalazi u međunarodnoj izolaciji zbog svojeg nuklearnog programa za kojeg se vjeruje da je pokušaj stvaranja atomske bombe.

Japanska vlada izrazila je nadu da “ovaj iznenadni događaj neće imati negativan utjecaj na mir i stabilnost korejskog poluotoka”. Napominju da će “usko surađivati i razmijenjivati informacije s relevantnim državama, uključujući SAD, Južnu Koreju i Kinu”, te da će se “pripremiti za bilo kakve nepredviđene okolnosti”. Japan i Sjeverna Koreja nemaju diplomatske odnose, a razgovori o normalizaciji odnosa dviju zemalja zaustavljeni su već odavno. Japanci su zabrinuti što će se sada dogoditi unutar granica njihovih nepredvidivih susjeda, no, izražžavaju i nadu da će to Sjevernu Koreju voditi prema demokratskom ustroju. 

SAD su izrazile nadu da bi smrt sjevernokorjeskog vođe mogao značiti pomake u nuklearnim razgovorima, napominjući da nasljednik preuzima veliku odgovornost jer je riječ o jednoj od najveći svjetskih nuklearnih sila, koja nije uključena u pregovore o nuklearnom programu. “Ostajemo predani stabilnosti na korejskom poluotoku i slobodi i sigurnosti naših saveznia”, priopćeno je iz Bijele kuće, kojoj je vijest o smrti sjevernokorejskog vođe došla u vrijeme kada “važe” hoće li obnoviti s Pyongyangom pregovore o nuklearnom pitanju i hoće li osigurati pomoć u hrani za milijune stanovnika Sjeverne Koreje koji su teško pogođeni nestašicama.  U Americi izražavaju bojazan i od mogućeg nasljednika Kim Jong-Ila, njegovog sina Jong-una, mladića u kasnim dvadesetim godinama, koji tek treba pokazati svoju vrijednost, kao i od mogućnosti unutranjih sukoba u Sjevernoj Koreji.

Kina je izrazila sućut narodu Sjeverne Koreje, naglašavajući u kratkom priopćenju ministarstva vanjskih poslova, koje prenosi agencija Xinhua News, da su “potreseni viješću o smrti te izražavaju svoju tugu”.

U Južnoj Koreji vojska je stavljena u stanje pripravnosti, a vlada je najavila hitan sastanak Nacionalnog vijeća za sigurnost. 

Reakcije: smrt Kim Jong-ila, prekretnica ili opasnost

Smrt sjevernokorejskog vođe Kim Jong-Ila potiče nagađanja hoće li se komunistička zemlja sada otvarati prema svijetu i reformama ili ustrajati u izolaciji, analiziraju agencije i pišu da će biti odgođeni planirani pregovori o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

Kim Jong-il umro je u subotu od srčanog udara, prepuštajući sinu Kim Jong-unu, određenu za nasljednika, jednu od najzatvorenijih zemalja na svijetu, opskrbljenu nuklearnim oružjem, ali diplomatski izoliranu, čije je gospodarstvo na izdisaju.

U poruci »duboke sućuti« sjevernokorejskom narodu i vodstvu Kina, jedna od rijetkih saveznica Sjeverne Koreje, napisala je da je »šokirana smrću druga predsjednika Narodne Demokratske Republike Koreje«.

Gospodarski utjecaj Kine na Sjevernu Koreju jačao je otkako su Južna Koreja i zapadne zemlje prestale pomagati Pjongjangu zbog njegove nesuradnje u nuklearnom pitanju.

No jedina komunistička dinastija na svijetu još nije počela reforme, strahujući da bi mogle potkopati njezinu vlast, piše agencija AFP, a Reuters analizira da je smrt u pravom smislu »potresla« Kinu koja sada strahuje za stabilnost svoje štićenice.

»Zaštita stabilnosti kineske granice sa Sjevernom Korejom duge 1415 kilometara i zaštita regije bit će vrlo bitna, to više što će kineski vođe biti i sami usredotočeni na pitanje nasljedstva iduće godine, kad s dužnosti predsjednika KP Kine odstupi predsjednik Hu Jintao«, piše Reuters.

Stručnjaci, koje je Reuters konzultirao, ocjenjuju da će Sjeverna Koreja vjerojatno početi gospodarske reforme jer je »naraštaj Kima Jong-una jako svjestan da Sjeverna Koreja ne može ostati izolirana od ostatka svijeta«, drži Wei Zhijiang, direktor korejskog instituta na sveučilištu Zgongshan u južnoj Kini.

No dok će reforme biti dobre za Peking koji ih dugo zagovara, one bi istodobno mogle oslabiti politički i gospodarski utjecaj Kine na Sjevernu Koreju, zemlju od 24 milijuna ljudi i 122.762 kilometara četvornih površine.

Stabilnost Korejskog poluotoka zabrinjava i zapadne zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama na čelu, koje strahuju od sjevernokorejskoga nuklearnog programa. Zapad strahuje da bi tranzicija na mladog i nepoznatog vođu mogla pogoršati izglede za nuklearne pregovore. Ocjenjuju da će se nasljednik željeti dokazati i da bi mogao biti izložen unutarnjim pritiscima te će u prvo vrijeme biti odgođeni pregovori o nukelarnom programu.

Smrt Kima Jong-ila »mogla bi biti prekretnica za Sjevernu Koreju«, ocijenio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague i u »poruci ohrabrio Sjevernu Koreju da radi za mir i sigurnost i poduzme potrebne mjere kako bi omogućio nastavak šeststranih pregovora o denuklearizaciji Korejskog poluotoka.

Šeststrani pregovori obuhvaćaju dvije Koreje, SAD, Kinu, Japan i Rusiju. Pregovarači trebaju uvjeriti Pjongjang da odustane od nuklearnih ambicija u zamjenu za energetsku i prehramenbu pomoć za kojom vapi ta nerijetko gladna zemlja. Pregovori su stali potkraj 2008., a Sjeverna Koreja otad je izvela nuklearne pokuse.