Dok pregovori za spas od državnog bankrota,  koje Atena vodi na dvije fronte – prve unutar vladajuće koalicije, a druge  s predstavnicima Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke  – i dalje probijaju sve dodatne, iznuđene rokove, europski čelnici jačaju pritisak na grčku vladu kako bi konačno pristala na nove, još radikalnije reformske mjere te onda dobila nužnu novu pomoć od 130 milijarde eura. 

Dobar i zao

Poruke grčkoj vlasti odaslalo je u utorak dvoje visokih Unijinih dužnosnika, i to po modelu „dobar i zao policajac“.  Prvo je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije, bez sentimenta konstatirala da izlazak Grčke iz eurozone ne bi bio smak svijeta,

– Govori se o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ako ju se zamoli da to učini. To naprosto nije istina, kazala je Kroes za nizozemski dnevnik  De Volkskrant te dodala kako Grci moraju razumjeti da Nijemci i Nizozemci svojim poreznim obveznicima mogu „prodati“ novi paket pomoći za Grčku samo ako se vidi da lideri te zemlje zaista surađuju i pokazuju dobru volju da učine što se od njih traži.

Nakon ovog hladnog istupa, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pokazao je drugo, blaže lice briselskog čelništva te poručio kako ono želi Grčku u eurozoni te da bi „cijena izlaska bila  viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grčke”.

Štrajk – otkazi

A u Grčkoj je u utorak bio dan kakvih je proteklih mjeseci bilo napretek  – čelnici triju stranka okupljenih u vladi nacionalnog jedinstva otvorili su navečer još jednu rundu pregovora oko idućih mjera štednje, a građani su ponovno, na poziv sindikata, štrajkali te je zemlja bila u kaosu.

Koliko je dogovor među grčkim dužnosnicima blizu ili daleko, nisu mogli procijeniti ni lokalni mediji. Navodno je usuglašeno da će otkaze dobiti 15 tisuća državnih službenika te da će minimalna plaća, koja sad iznosi oko 750 eura, biti 20 posto smanjena.