Ruski veleposlanik izazvao je skandal u Beogradu teatralno tvrdeći kako će interese Srbije braniti samo Rusija, iskustvo ukazuje na nešto drugo
Na prvi pogled reklo bi se da je Rusija spremna boriti se za Srbiju bezuvjetno. No, osvrnemo li se koje desetljeće unazad, činjenice će pokazati da su očekivanja Srbije, njezinih političara i službenih struktura od Rusije – manje, više pala u vodu. Primjerice, kad je bilo izvjesno da će nakon Kumanovskog sporazuma Kosovo zaposjesti NATO trupe, prvi su trijumfalno i teatralno na Kosovo ušli Rusi, prekomandirani iz baze EUFOR u BiH. U toj su gesti tadašnji Miloševićevi politički sateliti, ali i nacionalistička oporba, vidjeli potvrdu da će Kremlj stati uz interese Beograda. Ali, kako su prvi došli, tako su baćuške prve i otišle s Kosova.
Ništa od promjene
Sve u svemu nije teško »apsolvirati« da se Srbija i danas, kao i prethodnih godina, previše uzda u pomoć Rusije u rješavanju kosovskog pitanja. Takvu je poruku još 2007. poslao ruski politički analitičar, direktor Instituta za strateške studije u Moskvi Andrej Pjontkovski, sugerirajući: »Bilo bi pametno da se Srbija okrene razmatranju podjele južne srpske pokrajine, jer je za to ostalo vremena i prostora«. Za takvu je opciju, kako minulih dana pokazuju aktualni događaji na Kosovu, ostalo sve manje prostora, ako ga uopće više i ima. Stoga je, po mnogo čemu sudeći, iluzorno i očekivati da će Medvedev ili Putin »tresnuti rukom o stol« i reći ostatku svijeta – »dosta je«. Unatoč tome, u Beogradu nitko ni na vlasti ni u oporbi, još nije spreman javno priznati da će se Rusija, kao, uostalom, i bilo koja druga država, boriti za Srbiju samo do – posljednje kapi svojih interesa.
