Grupa od 200 ekonomista, parlamentarnih zastupnika i intelektualaca – među kojima su i američki lingvist Noam Chomsky, slovenski filozof Slavoj Žižek te indijski ekonomist CP Chandrasekha – zatražila je da se grčki javni dug podvrgne reviziji, što su zbog svojih razloga odmah prihvatili irski sindikati i nevladine udruge, a kako se čini, ovog bi se tjedna s tim zahtjevom trebao susresti i grčki parlament.

Slični zahtjevi, kako očekuju inicijatori, mogli bi biti pokrenuti i u Španjolskoj, Portugalu, ali i u nizu drugih dugom opterećenih europskih država.

Intelektualci su po prijedlog posegnuli u Ekvador čija je vlada prije tri godine učinila točno to, osnovala komisiju koja je utvrdila priličan broj nezakonitih postupaka i vladi omogućila da odbije vratiti, na nezakonit način, stvoren dug.

Uštede u Ekvadoru

Zanimljivo je da su prve na tu ideju došle europske nevladine udruge koje godinama vode kampanju za smanjivanje ili otpisivanje duga nerazvijenih država.

Očito je došlo vrijeme da se pogled usmjeri bliže vlastitom dvorištu. Ideja je sljedeća: revizorska komisija, sastavljena od revizora, ekonomista, odvjetnika, predstavnika sindikata i civilnog društva kao i niza drugih odgovarajućih profesija, imala bi zadatak utvrditi zašto je javni dug toliki, pod kojim je uvjetima ugovoren, na što je posuđeni novac bio trošen te kolika je i čija odgovornost za određena, loša rješenja. 

Dakako, komisija bi morala imati pristup u sve »kutke« državnog proračuna u posljednja četiri desetljeća te pravo od državnih dužnosnika zatražiti predočenje svih relevantnih dokaza te istražiti račune grčkih, ali i račune svih stranih banaka uključenih u grčki javni dug.

Utvrdi li se da su vladajući zaduživali porezne obveznike kako bi imali dovoljno novca za ostvarenje svojih korupcijskih nakana, takav bi se dug tretirao kao nelegalan, odnosno mogao bi biti proglašen kao nepostojećii.

U pravnoj teoriji postoji uporište za takvu odluku jer prema dosadašnjoj praksi narodi nemaju obvezu vratiti novac koji su njihovi vođe posuđivali za namjene koje nisu bile od interesa za državu.

U slučaju Ekvadora nalaz komisije je predsjedniku Rafaelu Correi omogućio da odbije vratiti taj dio duga i tako zemlji uštedi milijarde dolara. 

Predatori među bankarima

Za pretpostaviti je da će europske banke, baš kao i neke vodeće članice Europske unije vrlo vjerojatno biti protiv ovog prijedloga između ostalog jer unatoč svemu Grčka i dalje više troši nego što ima.

Posljednji podaci objavljeni na portalu EUobserver pokazuje da će grčki dug u ovoj godini narasti na 159 posto BDP-a, odnosno da će iznositi 362 milijarde dolara, dok je 2009. godine bio ispod 300 milijardi dolara i iznosio »svega« 127 posto BDP-a.

I najmanje otpisivanje grčkog duga  prouzročilo bi velike probleme za europske banke, ali i trenutačno proširilo »zarazu« na čitavo financijsko tržište.

No i još nešto, pokazalo bi se koliko je snažan predatorski instinkt među onima koji posuđuju novac.

Riječi Eurodadovog (europska mreža organizacija za smanjenje duga i razvoj) direktora Oygunn Brynildsena prenijelo je nekoliko europskih portala: »Neuspjeh u pokušaju da se banke učine odgovornim za nemarno ponašanje kombinirano s nedostatkom transparentnosti te poticanjem na uzimanje loših kredita dovelo je konačno do kroničnog i nepravednog duga«.

Pitanje je samo što će Berlinu i Parizu u ovom trenutku biti važnije.