Situacija u Sloveniji je ozbiljna, rekao je šef eurozone te tako s najviše instance potvrdio da je zemlja na rubu bankrota
Luksemburški premijer i predsjednik eurozone Jean-Claude Juncker izjavio je jučer nakon sastanka sa slovenskim premijerom Janezom Janšom da je situacija u Sloveniji »ozbiljna« i da Slovenija »ne smije gubiti vrijeme«, jer su reforme što ih predlaže slovenska vlada značajne »kako za Sloveniju, tako i za cijelu eurozonu«. Tako je i na najvišoj instanci potvrđeno da se Slovenija nalazi na rubu bankrota jer Juncker je dosad najviši europski dužnosnik koji je progovorio o ozbiljnosti situacije u Sloveniji, nekoć tranzicijskoj perjanici Europe koja je kao najuspješnija nova članica Europske unije prva uvela euro.
Sanacija banaka ključ
Janša je tako i od šefa eurozone dobio potporu za svoje reforme – reformu tržišta rada i mirovinsku reformu, kao i upis zlatnog pravila u ustav te ograničenje prava na referendum – no ključ će biti sanacija bankarskog sektora, koji je u većinskom vlasništvu države i koji ima nekoliko milijardi eura nenaplativih potraživanja.
Vladajuća koalicija navedene reforme predstavlja kao slovensko biti ili ne biti. Ako ne budu prihvaćene do kraja godine, Sloveniji prijeti bankrot, o čemu je premijer Janša, kao i njegov ministar financija Janez Šušterič, više puta govorio, čime je pak izravno pridonio rastu kamate na slovenske državne obveznice, raspirujući strah od slovenskog bankrota.
Cinični ministar
Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak cinično je poručio čelnicima sindikata, koji se snažno protive Janšinim »strukturalnim reformama«, da ako odbiju reforme hitno počnu učiti engleski jer će se uskoro morati, kao i Grci, pregovarati s međunarodnom trojkom.
Opozicija je, međutim, oštro napala Janšu i njegova ministra financija, zatraživši sazivanje izvanredne sjednice parlamenta, na kojoj bi se razgovaralo o stanju u zemlji i mogućnosti da Slovenija postane šesta država koja će morati zatražiti financijsku pomoć.
Opozicijski čelnici optužuju da Janša namjerno dramatizira stanje kako bi zastrašio stanovništvo i prisilio ga da prihvati nepopularne mjere iz svoje neoliberalne agende: ukidanje socijalne države, potpunu liberalizaciju tržišta rada i mirovinskog sustava, kao i privatizaciju slovenskih banaka i ostalih kompanija u državnom vlasništvu.
A riječ je o golemom bogatstvu jer država je još uvijek vlasnik 60 posto slovenskog gospodarstva.