Godina koja je na izmaku bez ikakve će sumnje ostati zapamćena u povijesti, i to kao godina u kojoj se potpuno promjenila globalna politička arhitektura, godina u kojoj su se raspadali savezi i stvarala nova, do tada neočekivana pa čak i nezamisliva politička partnerstva.

Sve je počelo krajem siječnja, s inauguracijom Donalda Trumpa i njegovim dolaskom u Bijelu kuću čime je istoga trenutka počeo »obračun Amerike s ostatkom svijeta«, a novoizabrani predsjednik SAD-a dokazao je kako će i u novom mandatu voditi nepredvidivu politiku bez obzira na dugogodišnja savezništva.

Zaokret SAD-a

Trumpova administracija godinu je počela uvođenjem i redefiniranjem carina prema gotovo svim zemljama svijeta, ali u promjenjivom postotku. Od 20 postotnih carina koje su uvedene EU-u, preko carina većih od trideset posto kakve su uvedene zemljama poput Švicarske ili Srbije, do enormnih carina od 50 posto kakve su uvedene Indiji. Više-manje jedino je Rusija ostala pošteđena novih carina.

Naravno, ovaj potez SAD-a koji predstavlja jedno od najvećih svjetskih tržišta izazvalo je poslovni i financijski šok diljem svijeta, ali je i ojačalo do tada zapostavljene trgovinske saveze poput BRICS-a.

Na udaru Bijele kuće nije bilo samo gospodarstvo. Tijekom 2025. Europskoj uniji napokon je postalo jasno kako na SAD kao apsolutno pouzdanog saveznika, ali i vojnog zaštitnika, više ne može računati. Postalo je jasno kako se SAD povlače sa Starog kontinenta prepuštajući europskiom zemljama da same vode računa o sebi i svojoj sigurnosti, dok će Amerika i dalje biti prisutna, ali svakako ne u ulozi glavnog igrača. Jer tu ulogu Bijela kuća, sasvim je očito, planira uzeti na području Južne Amerike i Jugoistočne i istočne Azije.

Iz tog razloga u Europskoj uniji intenzivirala se neformalna utrka za mjesto vodeće zemlje, utrka u kojoj Francuska izbija na prvo mjesto. Jer Njemačka je financijski i gospodarski najjača država EU-a, ali prema političkom utjecaju i vojnoj sili Parizu ne može unutar EU nitko konkurirati.

I to je jedan od razloga što je upravo ove godine francuski predsjednik Macron najavio izgradnju novog nuklearnog nosača zrakoplova, koji će po svojoj veličini biti najveći brod ikada napravljen u Europi.

Ratna žarišta

Na žalost, i ratna bojišta ove su godine bila iznimno aktivna. Uz rat Indije i Pakistana, Kambođe i Tajlanda, Afganistana i Pakistana, svakako su dva najteža i najvruća žarišta bili Pojas Gaze i Ukrajina. U samom Pojasu Gaze, koji je fizički uništen do neprepoznatljivosti, zaživio je mirovni sporazum, no tek u svojoj prvoj fazi. Sukobi su zaustavljeni, a taoci i zarobljenici su razmjenjeni, no čini se kako je sve zastalo na tome.

Druga faza mirovnog sporazuma, koja predviđa prijenos vlasti u Pojasu Gaze na neovisnu i nestranačku palestinsku vladu, ali i raspuštanje i razoružavanje Hamasa, očito je zašla u slijepu ulicu. I mogućnost da se sukobi ponovo rasplamsaju sve su bliži kako se približavaju opći izbori u Izraelu jer Netanyahu je najsigurniji u pobjedu na biralištima kada Izrael ratuje.

U tom smislu ove godine Izrael je pokrenuo i rat s Iranom, zemljom s kojom ne dijeli granicu. Zbog iranskog nuklearnog programa danima su letjele rakete s jedne na drugu stranu. I ovaj sukob razbio je dugogodišnji mit o nepobjedivosti Izraela i pouzdanosti Čelične kupole, njegova protuzračnog sustava. Jer rakete su padale i po Tel Avivu za kojega se vjerovalo kako je apsolutno zaštićen. Pokazalo se upravo suprotno – iranske rakete ne samo da su pogađale glavni grad, već su pogođeni i ciljevi poput sjedišta izraelske obavještajne službe.

Bojišnica u Ukrajini ove je 2025. stagnirala. Pomaci obje strane, ruske i ukrajinske, mjerili su se u stotinama metara, a žrtve na žalost, u tisućama. Rat koji traje već četiri godine zašao je u fazu zastoja na terenu, no broj žrtava na obje strane, kao i brutalnost napada na civile je eskalirao. Ujedno, rat u Ukrajini potpuno je promijenio i način ratovanja pri čemu su bespilotne letjelice definitivno postale najučinkovitije oružje na terenu. Pokazalo se to i sredinom godine kada su, u okviru ukrajinske operacije Paukova mreža, stotine dronova istovremeno lansirane s kamiona u nekoliko gradova Rusije gdje su uništile nekoliko desetaka borbenih zrakoplova za koje se mislilo da su na sigurnoj stajanci.

Rat u Ukrajini mogao bi se uskoro okončati, ili bar zamrznuti, no pregovori koji se sada vode izrazito su teški. Da bi postigla mir, Ukrajina će se morati odreći dijela svog teritorija, pa čak i povući s dijelova Donjecka kojima sada vlada. A to je vrlo gorak gutljaj za Zelenskog koji će morati procijeniti do koje je razine ukrajinski narod spreman na ustupke kako bi postigao mir.

Novi poredak

Nema nikakve sumnje kako je godina na izmaku bila turbulentna, no jasno je da ni godina koja dolazi neće biti potpuno mirna. Već sada se može reći kako će u središte zbivanja, uz Ukrajinu, zasigurno doći i Venezuela kojoj je Trump prije nekoliko dana, uveo potpunu blokadu tankerskog prometa pri čemu su već dva tankera zaplijenjena i otegljena prema Floridi. Prilično je jasno kako Bijela kuća želi tijekom sljedeće godine vidjeti veliku smjenu vlasti u Venezueli, jasno najavljujući kako su Maduru dani odbrojani. I pri tome nema nikakve sumnje kako u ovom naglo probuđenom zanimanju SAD za stanje ljudskih prava u Venezueli ima doprinos i činjenica kako je Venezuela zemlja s najvećim svjetskim nalazištima nafte.

Ujedno, već je sada vidljivo kako će se središte svjetskih zbivanja u sljedećoj godini sve više zamicati prema istoku, pri čemu će Kina igrati glavnu ulogu.

Uostalom, upravo je Kina ove godine pokazala kako je to jedina zemlja koja neće popustiti pred politikom trgovinskih carina SAD-a uzvraćajući Washingtonu istom mjerom. I pokazalo se to produktivnim.

S velikim tržištem, ali i još većim industrijskim kapacitetima i činjenicom da kontrolira svjetsku trgovinu rijetkim mineralima neophodnima za visokotehnološku proizvodnju, Peking se pretvara u globalno najbitnijeg igrača, istiskujući s te pozicije SAD, bar u nekim dijelovima svijeta. Uz to, Kina je stvorila vrlo respektabilnu vojnu silu koja će tijekom 2026. pokušati preuzeti kontrolu i dominaciju na području Južnokineskog mora, kojim sada suvereno »vlada« američka mornarica. A to će Kina vjerojatno pokušati preuzeti preko Tajvana kojega možda neće vojno napasti, ali će svakako okružiti ratnim brodovljem.

Nema sumnje kako je godina na izmaku bila vrlo dinamična, no ne treba sumnjati kako će i godina koja dolazi nastaviti u sličnom ritmu.

Jer živimo u vrijeme kada se redefiniraju odnosi među globalnim svjetskim silama, kako na političkoj tako i na gospodarskoj sceni. I nikoga od nas to neće ostaviti netaknutim, na ovaj ili onaj način.

EU se trgnuo

U političkom smislu, Europska unija ove godine počela je napokon dobivati središnje mjesto u ovom dijelu svijeta. Dok je još do prije dvanaest mjeseci bila relativno pasivni promatrač događanja na međunarodnoj sceni, dok je u vrijeme Bidenove administracije više ili manje bez samostalnog uplitanja pratila kurs kojeg je zacrtavala Bijela kuća, danas je situacija potpuno drugačija.

Europska unija sada je ravnopravni akter i kreator politike pri pregovorima u Ukrajini, što je još do prije nekog vremena bilo nezamislivo. Danas se najteži i najsloženiji pregovori oko Ukrajine vode sa Washingtonom, a ne a Rusijom.

Azerbajdžanci »pomeli« Nagorno-Karabah

Tijekom 2025. s globalne političke pozornice nestao je i Nagorno-Karabah, odnosno samoproglašena i nepriznata armenska »država« koja je već dvadesetak godina egzistirala na području Azerbajdžana i godinama predstavljala jedan od najvećih zamrznutih sukoba u središnjoj Aziji. Svojom verzijom Oluje Azerbajdžanci su »pomeli« Azerske snage u samo nekoliko dana i ponovo uspostavili integritet svoje zemlje.

Velike tragedije

Na žalost, godina na izmaku biti će zapamćena i po stradanjima izvan rata. Već prvoga dana 2025. u crnogorskom Cetinju 12 je ljudi ubijeno u pucnjavi, u ožujku su, u požaru noćnog kluba u Sjevernoj Makedoniji stradale 63 osobe. U SAD-u je snajperskim hicem ubijen Charlie Kirk, što je izazvalo veliko dodatno raslojavanje društva, a u Hong Kongu je u vatrenoj stihiji pet nebodera poginula 161 osoba.

Dodikov zalazak

S političke scene nestao je, barem prividno, i Milorad Dodik, donedavni predsjednik Republike Srpske kojega je sud osudio na jednogodišnju kaznu zatvora uz zabranu bavljenja politikom. Zatvor je Dodik izbjegao plativši novčanu kaznu, no gubitak položaja nikako nije mogao izbjeći, ma koliko se god trudio. Ujedno, ove godine je otišao i Papa Franjo kojega je naslijedio Papa Lav XIV.