Borba protiv neravnopravnosti

Islandska premijerka pridružila se ženama u štrajku zbog razlike u plaćama među spolovima

P. N.

Katrin Jakobsdottir / Reuters

Katrin Jakobsdottir / Reuters

Žene i nebinarne osobe pozvane su u utorak da odbiju plaćeni i neplaćeni rad, uključujući obavljanje kućanskih poslova



 


 


Deseci tisuća žena na Islandu, uključujući premijerku Katrín Jakobsdóttir, danas odbijaju raditi.


“Kvennafrí”, odnosno “slobodan dan žena”, proglašen je u znak prosvjeda zbog razlike u plaćama među spolovima i rodno uvjetovanog nasilja.


Posebno su pogođena područja u kojima žene čine većinu zaposlenika, kao što su zdravstvo i obrazovanje, javlja BBC.





Ovaj štrajk predstavlja prvi cjelodnevni štrajk žena od 1975. godine.


Žene i nebinarne osobe pozvane su u utorak da odbiju plaćeni i neplaćeni rad, uključujući obavljanje kućanskih poslova.


Neke predškolske ustanove i osnovne škole su zatvorene, dok neke druge koje ostaju otvorene nudeći reducirane usluge. Neki muzeji, gradske knjižnice i zoološki vrtovi također su pogođeni ovim štrajkom.


“Neću raditi danas, kao što očekujem da neće raditi ni ostale žene (u vladi)”, izjavila je islandska premijerka Jakobsdóttir  uoči prosvjeda.


Katrín Jakobsdóttir rekla je da njezina vlada istražuje koliko se cijene i plaćaju zanimanja u kojima dominiraju žene, u usporedbi s područjima u kojima tradicionalno dominiraju muškarci, javlja BBC.


Prema Islandskom sindikatu učitelja, žene čine većinu učitelja na svim razinama obrazovnog sustava te predstavljaju 94% odgajatelja u vrtićima. Oko 80% zaposlenika u Nacionalnoj sveučilišnoj bolnici Islanda, najvećoj u zemlji, čine žene.


Svjetski gospodarski forum (WEF) je proglasio Island  14 godina zaredom najboljom zemljom na svijetu po ravnopravnosti spolova. Međutim, u toj zemlji ne vlada potpuna jednakost, a WEF joj dodjeljuje ukupnu ocjenu od 91,2 posto.


“Nastojimo skrenuti pozornost na činjenicu da nas nazivaju rajem jednakosti, ali još uvijek postoje rodne razlike i hitna potreba za akcijom”, izjavila je Freya Steingrimsdottir, jedna od organizatorica štrajka, u izjavi koju je prenijela agencija Reuters.


Oko 90% islandske ženske radne snage stupilo je u štrajk 1975. godine, nastojeći istaknuti važnost žena za gospodarstvo. Štrajk je potaknuo parlament zemlje na usvajanje zakona o jednakim plaćama sljedeće godine.


Bivša islandska predsjednica Vigdís Finnbogadóttir rekla je BBC-u 2015. da je štrajk 1975. bio “prvi korak prema emancipaciji žena na Islandu”, što joj je otvorilo put da postane prva žena demokratski izabrana za šeficu države u svijetu 1980. godine.