Samit u Bruxellesu

Hrvatska među članicama koje traže više europskih sredstava za zaštitu vanjskih granica

Hina

Foto Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Foto Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

“Netko će to uložiti u žice, u ogradu, netko u tehničku infrastrukturu i opremu”, rekao je Plenković



Hrvatska zajedno s drugim članicama na vanjskim granicama EU-a traži više europskih sredstava za čuvanje granica, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.


“Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Grčka, mi smo inzistirali da se dodatno financijski podupru zemlje koje čuvaju vanjske granice Unije”, rekao je Plenković nakon završetka samita u Bruxellesu na kojem je jedna od tema bilo pitanje migracija i zaštite vanjskih granica.


Plenković je objasnio kako je riječ o ideji da se od Europske komisije zatraži da za Vijeće pripremi sveobuhvatno izvješće i da se predvide odgovarajuća financijska sredstva kako bi se pomoglo državama članicama da što bolje čuvaju vanjsku granicu.


Plenković: “Netko će to uložiti u žice, u ogradu”




“Netko će to uložiti u žice, u ogradu, netko u tehničku infrastrukturu i opremu”, rekao je Plenković, ponavljajući da za Hrvatsku ne dolazi u obzir postavljanje žice na granicama te da je do sada u opremu za čuvanje granica uložila 200 milijuna eura.


Na pitanje prijeti li Hrvatskoj opasnost da se od nje zatraži povrat europskih sredstava ako se dokaže da su ta sredstva korištena i za nasilno vraćanje migranata, Plenković je rekao da nitko Hrvatsku ne spominje u tom kontekstu.


“To uopće nije bila tema. Vidjeli ste da smo promptno reagirali i ja i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije. Ministar je uputio pismo povjerenici Ylvi Johansson na tu temu, razjasnili smo sve što treba”, rekao je Plenković.


Dodao je da je Hrvatska odgovorna i ozbiljna država članica koja je jedina uspostavila nadzorni mehanizam koji kontrolira “ponašanje hrvatskih policajaca, čiju požrtvovanost želim istaknuti i zahvaliti im na tome”.


Ravnateljstvo policije nedavno je udaljilo s dužnosti trojicu policajaca i pokrenulo disciplinski postupak protiv njih nakon što je u medijima objavljena snimka na kojoj maskirane osoba s dijelovima policijske opreme tuku migrante. Istraga je pokazala da se radi o djelatnicima interventne policije.


Plenković je rekao da u EU više nema nijedne članice koja je spremna prihvatiti veliki broj ilegalnih migranata otkud god dolazili, da više nema politike “Wir schaffen das” (Mi to možemo učiniti).


To je čuvena rečenica koju je izgovorila njemačka kancelarka Angela Merkel 2015. godine tijekom velike migrantske krize kada je u Njemačku došlo preko milijun izbjeglica.


EU neće financirati “žicu i ograde” protiv migranata na granici


Europska unija neće financirati “bodljikavu žicu i ograde” na granici kako bi spriječila dolazak migranata, što traži dvanaest zemlja, među njima Litva i Austrija, rekla je u petak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.


“Bila sam veoma jasna o tome da su Komisija i Parlament odavno suglasni o tome da neće financirati bodljikavu žicu i ograde”, rekla je čelnica EK nakon sastanka na vrhu dvadeset sedam zemalja u Bruxellesu, gdje se razgovaralo o tom pitanju.


Litva gradi ogradu s bodljikavom žicom duž granice s Bjelorusijom kako bi zaustavila val migranata za čiji orkestrirani dolazak se optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.


Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u petak u Bruxellesu da su takve mjere “kratkoročno potrebne kako bi se upravljalo krizom”.


Ako Litva gradi ogradu “može računati na našu solidarnost. Nije na Litavcima da to sami financiraju”, ocijenio je novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg.


Ministri unutarnjih poslova 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) napisali su 7. listopada pismo Komisiji u kojem su zatražili od EU da financira izgradnju takvih barijera.


“Fizička prepreka je vrsta efikasne mjere zaštite granica, koja služi interesima čitave EU, ne samo država članica na prvoj liniji”, ocijenili su oni.


Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson odgovorila im je da zemlje imaju mogućnost i pravo graditi ograde, ali kada se radi o europskom financiranju “to je već druga stvar”.


Poljska, kao i Litva, počela je graditi ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom tijekom migrantske krize 2015. Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj.