Konzervativna stranka premijera Camerona nema jedinstven stav o britanskom članstvu u EU. Procjenjuje se da je stotinjak parlamentaraca i nekoliko ministara protiv
Za nepuna četiri mjeseca Velika Britanija odlučit će na referendumu želi li, nakon više od četiri desetljeća članstva, i dalje ostati dio Europske unije. Ta odluka neće utjecati samo na britanske građane, gospodarstvo i društvo, nego i na budućnost same Unije. U kojoj mjeri i s kojim posljedicama – odgovori na ta pitanja bit će narednih tjedana i mjeseci u fokusu interesa i britanske i europske javnosti.
NI PRVI (A MOŽDA NI ZADNJI)
Od 1973. do 1985. godine Grenland je, kao danski teritorij, bio dio tadašnje europske zajednice, današnje Europske unije. No, 1982. godine održan je savjetodavni referendum na kojem su odlučili da će se povući iz EU-a. Ta je odluka stupila na snagu tri godine kasnije. I Velika Britanija već je jednom na referendumu odlučivala o članstvu u Uniji – 1975., dvije godine nakon pristupanja Europskoj ekonomskoj zajednici. Okolnosti su bile vrlo slične današnjima: uoči izbora u jesen 1974. godine, laburisti i tadašnji premijer Harold Wilson obećali su da će ispregovarati nove uvjete članstva u EEZ-u i onda pitati birače žele li ostati u takvoj Zajednici. Kao danas Cameronovi konzervativci, i laburisti su bili podijeljeni oko potpore EEZ-u. Kao i danas, ministri su se mogli opredijeliti u kampanji. Dvije trećine birača izjasnilo se za ostanak.
REFERENDUM 23. LIPNJA
Britanski premijer svojevremeno je najavljivao da će referendum o članstvu u EU biti održan najkasnije do kraja 2017. godine. Još u siječnju tvrdio je da mu se ne žuri s raspisivanjem referenduma, jer mu je na prvom mjestu osigurati dobar sporazum za Britaniju. No, britanski mediji već su tada procjenjivali da bi referendum mogao biti puno ranije, već sredinom ove godine. To se i ostvarilo, zakazan je za 23. lipnja. O razlozima se može tek nagađati: možda se radi o pokušaju da se, što skorijim izlaskom na birališta, spriječi da se u predugoj kampanji raspoloženje britanske javnosti okrene protiv EU-a. Jedno je ipak sigurno – lideri zemalja članica moći će skupa u Bruxellesu pratiti ishod britanskog referenduma, jer je za 23. lipnja planiran početak redovitog lipanjskog summita. Budući da summiti obično počinju radnom večerom premijera i predsjednika, nadajmo se da im do deserta neće prisjesti.
MINISTRIMA SLOBODA, CAMERONU MIR U KUĆI
Kod nas bi bilo nezamislivo da je, recimo, prije četiri godine, uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, dio ministara javno bio protiv. Vlada je nastupala jedinstveno, ali ne samo Vlada i vladajuća koalicija, nego i oporbene parlamentarne stranke. U Britaniji je situacija sasvim drugačija. Konzervativna stranka premijera Camerona nema jedinstven stav o britanskom članstvu u EU. Britanski mediji procjenjuju da je stotinjak parlamentaraca iz Cameronove stranke i nekoliko ministara protiv EU-a. Ministrima je Cameron da manje-više slobodne ruke: od trenutka postizanja dogovora s Bruxellesom, pojedinačni ministri imaju pravo na »drugačiji osobni stav u odnosu na stav vlade«, napisao je u pismu koje je nedavno poslao članovima svog kabineta. Ipak, postavio im je neka ograničenja, primjerice, da se ova iznimka primjenjuje »samo na pitanje trebamo li ostati u EU ili otići«, dok za sve ostale teme vezane uz EU i dalje vrijedi kolektivna odgovornost i stranačka stega. Razloga za Cameronovu fleksibilnost zasigurno ima više. Premijer ne želi izazvati raskol unutar vlastite stranke, niti dozvoliti da se glas na referendumu o EU pretvori u (protestno) glasovanje o njegovoj vladi.
TROŠAK KAMPANJE
Izborno povjerenstvo izdaje upute o tome kako se vodi referendumska kampanja. Prema pisanju britanskih medija, svaka skupina koja želi voditi kampanju, »za« ili »protiv, svejedno, može potrošiti do deset tisuća funti. Ako planira troškove iznad tog limita, mora se prijaviti izbornom povjerenstvu. U tom slučaju smiju potrošiti do 700 tisuća funti i prijaviti sve donacije. Povjerenstvo određuje glavne, »krovne« tabore koji vode kampanju s obje strane. Oni koje povjerenstvo odredi kao službene nositelje kampanje imat će pravo na do sedam milijuna funti.
ŽELI LI EU UKINUTI BOŽIĆ?
Glavni zagovornik ostanka u EU je skupina »Britain stronger in Europe« (»Britanija snažnija u Europi«). Vodi ih Stuart Rose, bivši šef Marks and Spencera. Nastoje uvjeriti birače da je Britanija snažnija, bolja i sigurnija u Europi, nego što bi bila izvan nje. »Naravno da EU nije savršena – ali napuštanje Europe dovelo bi u opasnost naš prosperitet, zaprijetilo našoj sigurnosti i smanjilo naš utjecaj u svijetu«, objašnjavaju na svojim internetskim stranicama, navodeći i konkretne primjene iz svakodnevnog života. Na stranicama su se pozabavili i onim što nazivaju mitovima zagovornika napuštanja Unije, pa primjerice, odgovaraju na pitanje želi li EU doista ukinuti Božić.
DVIJE GRUPE PROTIVNIKA EU
Glavni zagovornici izlaska iz EU okupljeni su u dvije grupe. »Vote leave« (»Glasajte za izlazak«) je višestranačka kampanja koja ima podršku nekih istaknutih britanskih političara, poput londonskog gradonačelnika Borisa Johnsona, i euroskeptičnih ministara. Počeli su kampanju prije četiri mjeseca uz potporu velikih donatora. Pokret »Grassroots out« novijeg je datuma, pokrenut je u siječnju, a na svojim internetskim stranicama objašnjavaju da okupljaju političare i pristaše iz svih dijelova političkog spektra, »s jedinstvenim ciljem: izvući Ujedinjeno Kraljevstvo iz Europske unije«. Toj krovnoj organizaciji nedavno se priključila i prva kampanja protiv EU-a, »Leave.EU«, koju podupire i Nigel Farage.
JOHNSON, CAMERON I JASTOZI
»Europska unija bila bi… ogroman jastog«. To je prije dvije godine bio odgovor londonskog gradonačelnika Borisa Johnsona na pitanje da je EU životinja, koja bi bila. U videu za britanski »Telegraph«, Johnson je zabavno objasnio svoje viđenje EU-a: zbog načina na koji funkcionira, EU potiče svoje članice da na zajedničkom ručku naruče jastoga jer znaju da će račun platiti svi ostali, a uglavnom Njemačka. Tjednima se nagađalo kojem će se taboru prikloniti londonski gradonačelnik. Popularni političar koji je krajem 80-ih godina bio je dopisnik iz Bruxellesa, odluku je objavio dva dana nakon što je premijer Cameron u Bruxellesu ispregovarao »novi sporazum« za Britaniju. Unatoč Cameronovom apelu, Johnson se priključio onima koji zagovaraju napuštanje EU-a što je bio velik udarac za britanskog premijera.
BREXIT, FREXIT, CZEXIT – SCOTXIT?
Još od 1977. Društvo za njemački jezik iz Wiesbadena bira »riječ godine« u Njemačkoj, riječ koja najbolje opisuje politički, gospodarski i društveni život u nekoj godini. Očekivano, lani je to bila riječ »izbjeglice«. Ako EU uvede istu praksu, riječ godine mogla bi postati neka od kovanica s engleskom rječju »exit« (izlaz). Na vrhuncu dužničke krize bilo je popularno govoriti o Grexitu (»Greece« plus »exit«), mogućem izlasku Grčke iz eurozone i EU-a. Britanski referendum prati nova kovanica, Brexit, a budu li Britanci izabrali napuštanje Unije, nije isključeno da ćemo se uskoro baviti i drugim »exitima«: čelnica Nacionalne fronte u Francuskoj Marine Le Pen već najavljuje mogući referendum o Frexitu, češki premijer Bohuslav Sobotka uvjeren je da će se, u slučaju Brexita, i u njegovoj zemlji otvoriti slična rasprava (i eto nam nove kovanice, »Czexit«)…Predsjednica Škotske nacionalne stranke Nicola Sturgeon ocijenila je nedavno da će, ako Britanija bude izglasala izlazak iz EU-a, porasti pritisak da Škotska ponovno održi referendum o neovisnosti. Znači li to da će izlazak iz EU-a potaknuti i raspad Ujedinjenog Kraljevstva? Odnosno, izlazak Škotske iz UK-a? Odnosno – Scotxit?
ANKETE
Uoči prošlogodišnjih izbora u Velikoj Britaniji, ankete su ukazivale na izjednačenu utrku između dviju najjačih stranaka, konzervativaca i laburista. Stoga su izborni rezultati bili iznenađenje. Konzervativci su uvjerljivo pobijedili, a Cameron je osvojio još jedan mandat na čelu Britanije. Razlog za takav obrat (u odnosu na istraživanja) možda treba tražiti i u britanskom većinskom izbornom sustavu. Zato bi ankete, koje se provode ususret referendumu, ipak mogle biti preciznije. No, rezultati ispitivanja javnog mnijenja mijenjaju se iz tjedna u tjedan. Prema jednom od posljednjih, koje je objavio »Daily Mail«, tanka većina britanskog biračkog tijela bila je za ostanak. Međutim, u mnogim anketama relativno veliki postotak birača i dalje je neodlučan. A do referenduma su preostala gotovo četiri mjeseca.
AKO BRITANIJA OSTANE
Budu li Britanci 23. lipnja odlučili da žele ostati u Europskoj uniji, na snagu će stupiti sporazum koji je Cameron prošlog tjedna dogovorio s ostalih 27 europskih čelnika. Među ostalim, promjene će se ticati socijalnog sustava – novopridošli radnici iz drugih članica postupno će dobivati ista prava koja imaju britanski radnici. Dječji doplatak, koji primaju radnici čija su djeca ostala živjeti u matičnoj državi radnika, bit će usklađen s troškovima života u toj državi. Velika Britanija bit će izuzeta iz obveze stvaranja »sve tješnje povezane unije«, koja je upisana u temeljne ugovore EU-a. Nacionalni parlamenti zemalja članica moći će jednostavnije, zajedničkom akcijom, blokirati donošenje europskih propisa koji državama nisu po volji. Sve to značit će da će se Europska unija razvijati u više brzina – što je u praksi postojalo i dosad, ali će ubuduće biti zapisano i na papiru.
