Za nešto više od dva tjedna predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić trebao bi povući još jedan potez kojim će poslati poruku da i on komunicira s bitnim europskim političarima, ali i da, što je možda i važnije, nije nekakva marioneta predsjednika Zorana Milanovića. Planirano je, naime, da on otputuje u Kijev i to u izaslanstvu čelnika PES-a, Stranke europskih socijalista, a povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu. Dogovoreno je to na sastanku vodstva PES-a, lijevog pandana Europskoj pučkoj stranci, u Bruxellesu i čeka se još samo potvrda koji će sve ljudi biti u tom izaslanstvu. PES ima u svom sastavu i, primjerice, nekoliko premijera poput Španjolca Pedra Sancheza, Dankinje Mette Frederiksen i Britanca Keira Starmera. Hajdaš Dončić, dakle, odlazi u glavni grad Ukrajine, u kojem, kako je u posljednje vrijeme više puta naglasio predsjednik Vlade Andrej Plenković, od početaka rata Milanović nije bio.

Raskorak s Milanovićem

– Svi međunarodni partneri znaju tko je tko u Hrvatskoj. Znaju da je Milanović valjda jedini šef europske države koji u četiri godine nije posjetio Ukrajinu i iskazao solidarnost. Čak je i Viktor Orban išao u Kijev, izjavio je nedavno Plenković. Uopće nije jednostavno definirati Milanovićev stav prema ratu u Ukrajini započetom 24. veljače 2022., ali sasvim sigurno on nije proukrajinski. Za razliku od njega, predsjednik SDP-a, eto, namjerava na licu mjesta iskazati solidarnost s Ukrajinom, zemljom koja već dugo spada u središnje teme svjetske diplomacije. Naći će se tako Hajdaš Dončić u političkom raskoraku s Milanovićem i možda natjerati Plenkovića da odustane od svoje teze da je oporba njemu pretežno proruski orijentirana.

Nije kod SDP-a preko noći došlo do tog odmicanja u odnosu na bivšeg lidera stranke kada je riječ o Ukrajini, događalo se to postupno. Premda retorički nisu bili identični s predsjednikom Republike, SDP-ovci su u slučaju Ukrajine usklađeno s njim djelovali, a to su činili i njihovi saveznici iz Možemo!.

Krajem 2022., Hrvatski sabor je trebao prihvatiti priključenje Hrvatske misiji EUMAM, u sklopu koje bi se ukupno stotinjak ukrajinskih vojnika obučavalo u našoj zemlji. Plenkovićeva vlada je bila za to, Milanović protiv, a u parlamentu su nedostajala četiri glasa do nužne dvotrećinske većine kako bi Hrvatska pristupila EUMAM-u. SDP je tada bio među oporbenim opcijama koje nisu podržale dolazak Ukrajinaca na obuku i na taj način postao predmet kritika HDZ-a da se svrstao uz Kremlj. Dvije godine kasnije je Sabor raspravljao o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u NATO aktivnosti NSATU. U okviru nje bi dvojica hrvatskih časnika bila smještena u njemačkom Wiesbadenu. Opet se Milanović suprotstavio Vladi, u tom je sukobu trebao presuditi parlament, ali Plenković je odgodio glasovanje. Kako je SDP, koji je već bio preuzeo Hajdaš Dončić, odbijao i NSATU, Plenković je, svjestan da nema dvotrećinsku većinu, želio je izbjeći i drugi politički poraz u kontekstu Ukrajine.

Ruski igrači

Da se u SDP-u nešto mijenja, pokazala su stajališta o Ukrajini i novoj europskoj sigurnosnoj strukturi, koja je stranačko Predsjedništvo usvojilo u ožujku 2025. Ona su bila sličnija Plenkovićevim nego Milanovićevim. SDP je izrazio punu podršku Ukrajini i založio se za nastavak oštrih sankcija Rusiji. »SDP je samostalan politički subjekt i ja pričam po svom«, rekao nam je tih dana Hajdaš Dončić. Njegov put u Kijev predstavlja daljnji korak u približavanju SDP-a politici koju prema Ukrajini vodi Vlada. To za Plenkovića može, ali i ne mora biti dobar znak jer gubi argument da su mu glavni politički protivnici ruski igrači.

Kada je u pitanju Ukrajina, Hajdaš Dončić pozicionira SDP u europski mainstream. Ali, mogao bi Plenković to sada pokušati testirati. NSATU nije zaboravljen, o tom ograničenom obliku pomoći Ukrajini razgovaralo se i prilikom svježeg posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Zagrebu. Zato nije isključeno da Plenković naloži predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću da NSATU konačno stavi na glasovanje. Za SDP bi to bilo politički dosta nezgodno. Hajdaš Dončić imao bi na raspolaganju dvije opcije, promijeniti negativno mišljenje o NSATU i zajedno s Plenkovićem oponirati Milanoviću ili, pak, ozbiljno relativizirati domet svog putovanja u Kijev u društvu kolega iz PES-a.

Prijedlog odluke o sudjelovanju u NSATU je Vlada uputila u saborsku proceduru još u listopadu 2024., kada su je zastupnici i raspravili. Ni zamjenik glavnog tajnika NATO saveza Boris Ruge nije nastupom na sjednici dvaju saborskih odbora uspio potaknuti SDP da glasuje za NSATU i Jandroković je odgodio izjašnjavanje zastupnika, pa je ta točka još uvijek u dnevnom redu.