Reuters
Sud ocjenjuje da je Mađarska, svojim traženjem da se zahtjevi za azil mogu podnijeti samo u tranzitnoj zoni i drastičnim smanjenjem broja tražitelja azila koji mogu ući u te zone, "prekršila svoju obvezu da osigura učinkovit pristup postupku odobrenja međunarodne zaštite"
povezane vijesti
Europski sud pravde osudio je u četvrtak Mađarsku zbog kršenja zakona Europske unije o azilu, što je nova kazna za spornu migracijsku politiku premijera Viktora Orbana.
Sud pravde EU-a još je u svibnju presudio da su tražitelji azila bez valjana razloga zadržavani u kampovima u “tranzitnim zonama” na granici sa Srbijom i tražio je da mogu iz njega izaći. Mađarska vlada je nakon toga zatvorila sporne kampove koje je bila otvorila 2015.
Sud u Luxembourgu, uzimajući na znanje tu mjeru, očitovao se o žalbi koju je Europska komisija 2018. podnijela protiv “većeg dijela” mađarskih propisa o azilu i o povratku migranata u neregulirani status.
Sud ocjenjuje da je Mađarska, svojim traženjem da se zahtjevi za azil mogu podnijeti samo u tranzitnoj zoni i drastičnim smanjenjem broja tražitelja azila koji mogu ući u te zone, “prekršila svoju obvezu da osigura učinkovit pristup postupku odobrenja međunarodne zaštite”.
Sud ujedno potvrđuje da obvezu nametnutu tražiteljima azila da borave u tranzitnoj zoni tijekom čitavog postupka obrade zahtjeva smatra zadržavanjem. Takvo zadržavanje koje je “širokih razmjera i automatsko” jest nepoštovanje jamstava predviđenih u europskom pravu.
Sud “ne prihvaća mađarski argument da su neka europska pravila derogirana u vrijeme migrantske krize” kako bi se “očuvali javni red i unutarnja sigurnost”.
“Tranzitne zone” Roszke i Tompa uspostavljene su pošto je Mađarska 2015., u vrijeme migrantske krize, podigla bodljikavu žicu duž granice sa Srbijom i s Hrvatskom.
Mađarska, koja se protivi prihvatu tražitelja azila, osuđena je u travnju, kao i Poljska i Češka, zbog toga što je odbila kvotu za prihvat izbjeglica o kojoj je odlučeno u okviru programa raspodjele desetaka tisuća tražitelja azila u zemljama članicama koji je pokrenut 2015.
Sud misli da Mađarska nije poštovala ni postupke i jamstva predviđene za vraćanje migranata s nereguliranim statusom, a napose pravo tražitelja međunarodne zaštite da ostane na svom teritoriju nakon odbijanja zahtjeva, sve dok ne istekne rok za žalbu ili do odluke o toj žalbi.
