Zbog zastoja u pregovorima članica Europske unije, od Nove godine privremeno bi se mogle smanjiti isplate iz redovitog europskog proračuna, a kasnit će i novac iz izvanrednog Fonda za oporavak gospodarstva od korone, koji su članice Unije dogovorile ovoga ljeta.

Novac iz Fonda u vrijednosti od 750 milijardi eura vjerojatno će članicama početi pristizati tek od ljeta, procjenjuju agencije i analitičari.

To je postalo jasno nakon neuspješnog sastanka Europskog vijeća prošlog tjedna, na kojem su Mađarska i Poljska potvrdile da će uložiti veto na proračun i Fond, ako se isplata novca iz tih izvora bude vezala uz poštovanje vladavine prava.

Zbog nemogućnosti kompromisa među državama, očito je da novi sedmogodišnji proračun EU-a vrijedan 1.074 milijarde eura neće moći stupiti na snagu 1. siječnja, kako je planirano. Ako se tome pribroji i novac iz Fonda za oporavak, trenutačno je blokirano više od 1.800 milijardi eura za redovite i izvanredne potrebe Unije i njezinih članica.

»Vladavina prava«

Ta sporost u odlučivanju u europskim institucijama, dok traje kriza, nije dobra vijest ni za koga, pa ni za Hrvatsku koja iz novog europskog proračuna i Fonda očekuje oko 22 milijarde eura tijekom sedam idućih godina, od čega devet milijardi za oporavak od korone. Kašnjenje tog novca pogodit će sve članice, a najviše mediteranske zemlje u kojima je pandemija prouzročila i najveći pad gospodarstva.

– U srpnju smo jednoglasno dogovorili Višegodišnji financijski okvir i plan za oporavak. Sada moramo i dalje ostati jedinstveni i provesti taj dogovor, jer je taj financijski paket jako bitan za naš ekonomski oporavak, poručio je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, nakon zastoja.

Stvari u pregovorima zapetljale su se tijekom jeseni, nakon što je većina članica EU-a zajedno s Europskim parlamentom odlučila uvesti novi mehanizam »vladavine prava«. Njime bi se isplata novca iz »svih« europskih fondova onemogućila onim zemljama koje, prema mišljenju većine, ne poštuju vladavinu prava i demokratske standarde. Budimpešta i Varšava stavile su veto na proračun i Fond, smatrajući da je ta prijetnja uperena ponajprije protiv njih.

– Već sada je sigurno da cijeli zakonodavni paket o Višegodišnjem financijskom okviru (proračunu) i planu za oporavak ‘EU sljedeće generacije’ neće biti donesen do kraja ove godine. U to više nema sumnje, rekao je medijima diplomatski izvor, potkraj prošlog tjedna.

Čelnici članica EU-a pokušat će probiti zastoj u pregovorima na sljedećem sastanku Europskog vijeća, planiranom za 10. i 11. prosinca. Međutim, čak i slučaju postizanja kompromisa čelnika članica EU-a tijekom prosinca, procedura za donošenje novog europskog proračuna i Fonda neće biti završena. Novi kompromis morat će još odobriti Europski parlament i nacionalni parlamenti svih 27 članica, što se može otegnuti tjednima i mjesecima.

Privremeni proračun

Sadašnji sedmogodišnji proračun EU-a istječe do kraja ove godine, ali to što nema dogovora o novom proračunu, ne znači da će se od 1. siječnja obustaviti sve isplate iz europskog budžeta. Dok se ne odobri novi proračun, trebao bi na snagu stupiti privremeni – prema prijedlogu Europske komisije.

Tijekom tog privremenog financiranja Komisija će od 1. siječnja moći svaki mjesec isplaćivati dvanaestinu proračunskog novca odobrenog u prethodnoj godini – za svako proračunsko poglavlje. Prema izvješćima, to znači da bi se početkom 2021. mogla nastaviti isplata novca za započete projekte, ali će novac za nove projekte vjerojatno kasniti.

Situacija s isplatom novca iz Fonda za oporavak puno je složenija, jer se u Uniji tek trebaju precizirati svi uvjeti pod kojima će ga članice moći koristiti. Osim toga, da bi Fond počeo funkcionirati, Europska komisija mora se u ime članica EU-a početi zaduživati kako bi namaknula planiranih 750 milijardi eura.

Taj fond i plan, koji se naziva »EU sljedeće generacije«, imat će oko 500 milijardi eura nepovratnog novca i oko 250 milijardi kredita. Hrvatska iz tog izvora očekuje više od devet milijardi eura, od čega šest milijardi nepovratnih. Brojne članice Unije i poslodavci pogođeni krizom čekaju taj novac kao ozebli sunce i nisu dobro primili vijest o još jednom zastoju u pregovorima u EU-u.

– Bojimo se mogućnosti odgode fondova jer je za njih potrebno puno vremena, čak i bez te blokade. Izgledi su bili da će novac stići tek u srpnju ili kolovozu, zbog procesa potrebnih u europskim tijelima.

Sada se situacija može zakomplicirati, zabrinuto je rekao Antonio Saraiva, predsjednik Portugalske poslovne konfederacije (CIP). Saraiva vjeruje da će sadašnji zastoj iziskivati puno dodatnih pregovora.

Razgovori i kompromis

Analitičari iz nizozemske konzultantske kuće ABN AMRO vjeruju da će članice EU-a pronaći kompromis do kraja ove godine, »iako u malo drukčijoj formi«. U tom slučaju, Europska komisija počet će novac, predviđen za Fond za oporavak, posuđivati na tržištu u drugom tromjesečju iduće godine, kako bi ga mogla raspodijeliti članicama. Tako bi se ekonomski učinak Fonda osjetio u trećem kvartalu sljedeće godine.

– Međutim, odgađanje (kompromisa) za više mjeseci moglo bi biti problematičnije. U tom slučaju, zaduživanje za Fond za oporavak može se odgoditi do druge polovine 2021., a fondovi neće biti raspodijeljeni sve do početka 2022. godine, procjenjuju Floortje Merten i Nick Kounis iz te nizozemske kuće.

Iako se nekima čini da su europski pregovori zašli u slijepu ulicu, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je potkraj prošlog tjedna da će spor oko mehanizma »vladavine prava« biti riješen.

– Razgovori se trebaju nastaviti i na kraju ćemo doći do dogovora, tako to inače ide, rekao je Orban nakon neuspješnog sastanka Europskog vijeća. I poljski dužnosnici izjavili su da je kompromis potreban i moguć.

Ni službena Budimpešta, niti Varšava, međutim, nisu otkrile puno detalja o tome kako bi kompromis mogao izgledati. S druge strane, zagovornici uvođenja mehanizma »vladavine prava«, koji su u golemoj većini, ostaju na svojim stajalištima.

Europski parlament i nizozemski premijer Mark Rutte, primjerice, rekli su prošlog tjedna da od mehanizma »vladavine prava« neće odstupiti i da je to njihov »minimum«.