Šefica diplomacije EU-a, Kaja Kallas, distribuirala je dokument među državama članicama EU-a, koji je vidio Radio Slobodna Europa (RFE/RL), a koji navodi ustupke koje bi Rusija trebala učiniti u diplomatskim pregovorima s Ukrajinom, u kojima posreduju Sjedinjene Države. Zahtjevi uključuju smanjenje broja ruskih trupa i njihovo povlačenje iz susjednih zemalja, isplatu odštete i potrebu za demokratizacijom društva.

Ni EU ni pojedinačne europske nacije nemaju mjesto za stolom u raznim pregovorima koji traju već gotovo godinu dana kako bi se zaustavio rat u Ukrajini. S obzirom na to da EU financira većinu pomoći Ukrajini, a potencijalni mirovni plan od 20 točaka jasno navodi nadležnosti Bruxellesa poput članstva Ukrajine u EU do 2027., europski čelnici žale se na nedostatak političkog utjecaja u pregovorima.

Dokument za raspravu pod naslovom Temeljni europski interesi u osiguravanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira i sigurnosti kontinenta inzistira na tome da ne može biti mira ili sigurnosti “bez EU-a za pregovaračkim stolom i bez uzimanja u obzir temeljnih interesa EU-a”.

Odgovor ruskim zahtjevima

Dokument predstavlja vrlo “maksimalistički” pogled EU na ono što Rusija treba učiniti, a jedan diplomat EU-a rekao je za RFE/RL da “uzvraćamo na ruske maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini”.

Kremlj je do sada odbijao odustati od svog cilja kontrole cijele ukrajinske regije Donbas i protivio se idejama poput stacioniranja NATO trupa u zapadnoj Ukrajini kao sigurnosnih snaga nakon postizanja sporazuma o miru ili plaćanja štete uzrokovane ratom.

Drugi europski dužnosnik upoznat s listom kaže: “Postizanje mira nije samo o tome da Ukrajina popusti. Također moramo razgovarati o tome što Rusija mora učiniti prije slanja bilo kakvog izaslanika.”

Među glavnim gradovima EU-a vodile su se rasprave o imenovanju izaslanika EU-a koji će se posebno baviti Rusijom, iako ne postoji dogovor tko bi to bio ili kakav bi bio njegov mandat.

Dokument će raspravljati veleposlanici EU-a 17. veljače, a očekuje se da će barem dijelovi doći na raspravu kada se ministri vanjskih poslova bloka sastanu u Bruxellesu 23. veljače.

Glavni europski zahtjevi

U prvom poglavlju pod naslovom Rusija će poštivati ​​neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet država, glavna ideja je da ako Ukrajina ograniči broj svojih trupa ili ih čak povuče iz nekih područja – o čemu se raspravljalo tijekom pregovora pod posredovanjem SAD-a – onda bi Rusija trebala učiniti isto. Također se zahtijeva da ne dođe do “de jure” priznanja okupiranih ukrajinskih teritorija i da se ta područja demilitariziraju.

Sljedeće poglavlje, Sigurna i stabilna Europa, uključuje zahtjev da “Rusija zaustavi kampanje dezinformiranja, sabotaže, kibernetičke napade, kršenja zračnog prostora i miješanje u izbore na europskom teritoriju i u susjednim zemljama”.

Drugi ultimatum propisuje da u Bjelorusiji nema nuklearnog oružja i da se “zabrani ruska vojna prisutnost i razmještaj u Bjelorusiji, Ukrajini, Republici Moldaviji, Gruziji i Armeniji”.

Ruske trupe su desetljećima bile stacionirane u separatističkim regijama pod ruskom kontrolom poput Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja, kao i u bazama u Armeniji i Bjelorusiji.

Što se tiče potrebe da se Moskva pridržava međunarodnog prava, stav je EU-a da nema potpune amnestije za ratne zločine, traži se pristup međunarodnih istražitelja mjestima gdje se sumnja da su počinjeni ratni zločini te da se nijedan domaći ruski zakon ne uzdiže iznad međunarodnih ugovora koji propisuju različite ruske obveze globalno.

Reparacije i zamrznuta imovina

Kada je riječ o reparacijama, u tekstu se napominje da “Rusija mora nadoknaditi i doprinijeti obnovi Ukrajine, za štetu nanesenu europskim državama i europskim tvrtkama te za ekološku štetu koju je prouzročila.”

EU je zamrznuo rusku suverenu imovinu u vrijednosti od oko 210 milijardi eura, ali do sada se države članice nisu uspjele dogovoriti o metodi za njezino pravno oduzimanje ili korištenje za usmjeravanje sredstava u Ukrajinu. Međutim, Bruxelles je tromjesečnu dobit od tog novca poslao Kijevu.

Posljednji zahtjevi odnose se na unutarnju situaciju u Rusiji, a ovaj dokument poziva na slobodne i poštene izbore uz međunarodni nadzor, oslobađanje svih političkih zatvorenika, povratak deportiranih civila i djece, slobodu medija, ukidanje zakona o stranim agentima, prekid “povijesnog krivotvorenja i drugih zakona koji kriminaliziraju neslaganje i delegitimiziraju neovisne medije i civilno društvo” te punu suradnju u istragama ubojstava ruskih oporbenih čelnika Alekseja Navaljnog i Borisa Njemcova.