MILANO – Izgledi da Grčka napusti eurozonu u idućih 12 do 18 mjeseci sada su narasli na oko 90 posto, objavili su ekonomisti američke banke  Citi, ističući kako će Atena najvjerojatnije napustiti eurozonu u iduća dva do tri tromjesečja.

U izvješću od 25. srpnja, a distribuiranom u elektronskoj poruci u četvrtak, američka banka također kaže da očekuje da će Italija i Španjolska službeno zatražiti paket pomoći od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), povrh pomoći koju je Madrid tražio za pomoć bankama.

Po ekonomistima Citija, prijašnji izgledi za izlazak Grčke iz eurozone bili su u rasponu od 50 do 75 posto.

»Ostajemo pesimistični glede krize u eurozoni. U idućih nekoliko godina završnicu u eurozoni činit će spoj izlaska Grčke iz europske monetarne unije (EMU), značajna razina državnog duga i restrukturiranje duga banaka u Portugalu, Irskoj, a u konačnici vjerojatno i Italiji, Španjolskoj i Ciparu), uz ograničenu podjelu fiskalnog opterećenja«, tumače ekonomisti Citija.

U Citiju očekuju da će izlazak Grčke iz eurozone uz prateće gospodarske slabosti u perifernim članicama eurozone izazvati daljnje sniženje kreditnih rejtinga država u eurozoni u iduća dva do tri tromjesečja.

Prognoziraju sniženje kreditnih rejtinga od najmanje jednog stupnja kod bilo koje međunarodne agencije i to za Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Portugal i Španjolsku. Izvan eurozone prognoziraju da će kreditni rejtinzi za jednu razinu biti sniženi i SAD-u i Japanu u iduće dvije do tri godine. Najviši kreditni rejting ‘AAA’ mogla bi izgubiti i Britanija u tom istom razdoblju, zbog gospodarske slabosti i fiskalnih problema. 

U ažuriranom izvješću Citi za Grčku pretpostavlja da će izaći iz eurozone 1. siječnja 2013. godine, iako ističe kako se ne radi o prognozi konkretnog datuma.

Takozvana trojka međunarodnih kreditora Grčke (ECB, MMF i EK) ovaj tjedan boravi u Ateni kako bi procijenila napredak zemlje u ispunjenju zacrtanih ciljeva, u okolnostima rastućih sumnji, kao i nesklonosti Njemačke i ostalih država eurozona da dodatnim sredstvima pomogne Grčkoj ako ne uspije ostvariti dogovoreno.

Pogoršanje situacije u Španjolskoj i Italiji čini europske političare manje sklonima za daljnju pomoć zemlji koja i dalje ne ispunjava zacrtane ciljeve, tumače ekonomisti Citija. I Italija i Španjolska do kraja ove godine vjerojatno će zatrebati neki vid kompletne pomoći, napominju.

U Grčkoj bi se u četvrtak kasno poslijepodne trebali sastati grčki premijer Antonis Samaras i predsjednik EK Jose Manuel Barroso. Posrnuloj Ateni prijeti opasnost da ostane bez novca ako ne dobije 4,2 milijardi eura, koje su joj trebale biti isplaćene kao prva tranša dogovorenog paketa od 31 milijarde eura.

Političari sada otvoreno govore o mogućnosti novog restrukturiranja grčkih obveznica. Evangelos Venizelos, čelnik grčke stranke Pasok, početkom srpnja kazao je da bi otpis obveznica koje drži ECB trebao biti jedan od koraka prema daljnjem smanjenju grčkog javnog duga.