Europska komisija je u srijedu predstavila zakonodavne prijedloge o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine u iznosu od 90 milijardi eura u okviru dva moguća rješenja.

Jedno od predloženih rješenja je reparacijski zajam uz korištenje zamrznutih sredstava ruske središnje banke, a drugo je zajedničko zaduživanje EU-a za koje bi jamčio europski proračun.

Za zajedničko zaduživanje na financijskim tržištima za koje bi jamčio europski proračun potrebna je jednoglasna odluka svih država članica. S obzirom na poznata stajališta Mađarske i vjerojatno Slovačke, postizanje konsenzusa je neizvedivo.

Odluka o drugom rješenju, reparacijskom zajmu koji bi se odobrio Ukrajini korištenjem zamrznutih sredstava ruske središnje banke, može se donijeti kvalificiranom većinom.

Von der Leyen je rekla da je Komisija u prijedlogu o korištenju ruske imovine uzela u obzir zabrinutost Belgije, u kojoj se nalazi najveći dio ruske zamrznute imovine. Stoga se predlaže da se u to uključe sve financijske institucije u EU-u u kojima je deponirana zamrznuta imovina ruske središnje banke.

Rusija je upozorila EU i Belgiju da bi korištenje tih sredstava bilo čista krađa. Komisija tvrdi da ovdje nije riječ o konfiskaciji imovine, koja je zabranjena međunarodnim pravom, nego da je riječ o zajmu koji bi se vratio u slučaju da Rusija plati odštetu.

“Ovdje bismo koristili gotovinu od imobilizirane ruske imovine u Europskoj uniji. Predlažemo da se tu uključe sve financijske institucije koje su akumulirale tu gotovinu i da one transferiraju tu gotovinu u instrument reparacijskog zajma Ukrajini, koja bi ga trebala vraćati ako i kada Rusija plati ratnu odštetu. To rješenje može se postići kvalificiranom većinom”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.

Na pitanje zašto se sada predlaže 90 milijardi eura, dok se ranije govorilo o zajmu od 140 milijardi eura, von der Leyen je rekla da će, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, Ukrajini u 2026. i 2027. godini trebati 135 milijardi eura za obrambene troškove i osnovne funkcije države te da Komisija predlaže da EU pokrije dvije trećine toga iznosa.

“Danas predlažemo da EU pokrije dvije trećine ukrajinskih financijskih potreba u sljedeće dvije godine, a to je 90 milijardi. Ostatak bi trebali pokriti međunarodni partneri”, rekla je von der Leyen.

Komisija predlaže i da ruska državna imovina u EU-u ostane zamrznuta dok Rusija ne plati ratnu odštetu Ukrajini, što je u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz listopada prošle godine.

Prema pravilima EU-a, sankcije protiv Rusije, uključujući i one o zamrzavanju imovine, moraju se obnavljati svakih šest mjeseci i za to je potrebna suglasnost svih država članica.

Dakle, bilo koja država članica može staviti veto i u tom bi slučaju ruska imovina bi bila odmrznuta. Da bi se to spriječilo Komisija sada predlaže uredbu o zamrzavanju te imovine dok Moskva ne plati odštetu.