Reuters
Skup G20 u Ankari bio je posljednja šansa čelnicima za direktne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči summita o klimi koji se održava pod okriljem Ujedinjenih naroda (COP21). Razgovori izaslanstava su, tvrde europski izvori, bili »dugi i teški« i trajali su do nedjelje kasno u noć bez ikakvog značajnog pomaka, a da bi se nastavili sljedeće jutro.
»U jednom trenutku sam pomislio da ne živimo svi na istom planetu«, izjavio je visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman.
U kompromisnoj izjavi, čelnici G20 su potvrdili svoju obvezu prema cilju ograničavanja porasta temperature do 2 stupnja Celzija, a taj je element bio izostavljen iz ranije verzije teksta. Izrazili su želju da se u Parizu usvoji pravno obvezujući sporazum.
Jedan od kamena spoticanja, koji nije uspio ući u završni tekst, je bio zahtjev Francuske i EU-a za redovitim praćenjem napretka glede dugoročnih ciljeva, no to je naišlo na otpor drugih zemalja, prvenstveno Saudijske Arabije i Indije.
Glavni zaključci summita G20 u Antalyi
IZBJEGLICE: »Razmjeri izbjegličke krize globalni su problem s golemim humanitarnim, političkim, društvenim i gospodarskim posljedicama«, složili su se čelnici. Obvezali su se da će bolje zaštititi i pomoći izbjeglicama i naglasili da sve države moraju podnijeti dio tereta. Dužnosnici su također naglasili važnost postizanja »političkog rješenja sukoba«, ne navodeći pojedinosti.
GOSPODARSTVO: »Globalni gospodarski rast je neujednačen i ne ispunjava naša očekivanja«, kažu čelnici. Članice G20 ostaju predane cilju rasta njihovog ukupnog BDP-a za dva posto do 2018., u odnosu na 2013., za kojom zaostaju za više od trećinu.
NEJEDNAKOST: »Rastuća nejednakost u nekim zemljama predstavlja rizik za društvenu koheziju i dobrobit građana«, zaključili su čelnici. Kažu da žele stvoriti »više radnih mjesta, osobito onih boljih« i do 2025. za 15 posto smanjiti udio mladih »među onima kojima prijeti rizik trajne isključenosti iz tržišta rada«.
