Vladini predstavnici iz Kopenhagena trebali bi voditi brojne ministarske sastanke tijekom sljedećih šest mjeseci i djelovati kao posrednici u sporovima između 27 država članica EU.


Tematski, Danci se žele usredotočiti na projekte zajedničkog naoružavanja protiv prijetnje koju predstavlja Rusija i povećanu konkurentnost unutar EU pod motom “Snažna Europa u svijetu koji se mijenja”.




Također se nadaju unaprijediti zakonodavne projekte za borbu protiv neželjenih migracija i klimatskih promjena.


Glavni izazovi za dansko predsjedanje vjerojatno će uključivati ​​tekuću mađarsku blokadu Ukrajine u pregovorima o pristupanju EU i trgovinski spor sa Sjedinjenim Državama.


Daljnji sporovi prijete oko financijskih pitanja jer bi rasprave o dugoročnom proračunu EU od 2028. do kraja 2034. trebale započeti u nadolazećim mjesecima.


Stavovi država članica uvelike se razlikuju. Primjerice, Njemačka, kao neto doprinositelj, opire se povećanju proračuna, koji je nedavno iznosio više od bilijun eura.


Početak danskog predsjedanja trebao bi se proslaviti u četvrtak u Aarhusu, drugom najvećem gradu u toj skandinavskoj zemlji.


Među uzvanicima su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njezin tim, kao i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.


Pod sloganom “Snažna Europa u svijetu koji se mijenja”, Danci ističu da se dosadašnji svijet koji je osigurao slobodu i prosperitet ne može više uzimati zdravo za gotovo.


“Sada više nego ikad, Europa se mora ujediniti. Treba izgraditi još jaču i sigurniju Europu, u kojoj možemo zaštititi svoje demokracije. Moramo naoružati Europu i moramo pojačati našu podršku Ukrajini”, poručila je danska premijerka Mette Frederiksen prilikom predstavljanja programa predsjedanja. Frederiksen ističe da su migracije veliki izazov za socijalnu ravnotežu europskih društava i da je to pitanje povezano sa sigurnošću.


“Trebaju nam nova rješenja za suočavanje s tim izazovima”, kaže Frederiksen. Po pitanju migracija, Danska je postala jedna od najvećih zagovornika za suzbijanje ilegalnih migracija.


Danska po osmi put preuzima predsjedanje u nikad složenijim geopolitičkim okolnostima.


Danski veleposlanik pri EU-u Carsten Grønbech-Jensen, koji je bio u Bruxellesu u razdoblju od 2002. do 2012. u kojem je njegova zemlja dva puta predsjedavala, ističe da je danas situacija “vrlo nepredvidiva s puno nepoznanica”.


Uloga rotirajućeg predsjedništva je da u ime država članica vodi pregovore s Europskim parlamentom o europskim zakonima. Danska će, između ostaloga, raditi ne postizanju dogovora o migracijskoj politici, proširenju, voditi prve razgovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu nakon što Komisija polovicom ovoga mjeseca iziđe sa svojim prijedlogom.


Međutim, puno je potencijalnih kriza koje bi mogle poremetiti ustaljeni red i prisiliti Europsku uniju da se njima bavi. Danska vlada pri tome ističe važnost europskog jedinstva.


“Snaga EU-a leži u europskom jedinstvu, čvrstim ekonomskim temeljima, stabilnim demokracijama i socijalno uravnoteženim društvima, između ostalog”, navodi se u programu predsjedanja.


To jedinstvo moglo bi se naći na testu do kraja godine s obzirom na broj sadašnjih i potencijalnih kriza – trgovinski sukob između EU i SAD-a, između SAD-a i Kine, ruski rat protiv Ukrajine, izraelski rat u Gazi, iranski nuklearni program.


Kada je riječ o gospodarstvu, Danci stavljaju naglasak na jačanju unutarnjeg tržišta. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, povećanje trgovine unutar EU-a za 2,5 posto poništilo bi gubitke koji bi nastali kada bi SAD uveo carine za Uniju u visini od 20 posto.


Danski diplomati započet će pregovore s Europskim parlamentom o prijedlogu Komisije o potpunom prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do kraja 2027. godine. Dvije zemlje članice, Mađarska i Slovačka, oštro se tome protive i blokiraju 18. paket sankcija protiv Rusije, a kao uvjet za zeleno svjetlo traže da im se omogući nastavak uvoza ruskih energenata i nakon 2027.


Što se tiče sigurnosti i obrane, cilj danskog predsjedništva je pripremiti teren kako bi EU bio sposoban da se sam brani do 2030. godine. Dogovor o kreditnom programu SAFE u visini od 150 milijardi eura već je postignut. Komisija je predložila da sve države članice povećaju troškove za obranu za 1,5 posto BDP-a godišnje. Više od polovice država članica odlučilo je aktivirati klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila, pri čemu bi se ulaganja u obranu ne bi računala u proračunski deficit.


Što se tiče višegodišnjeg proračuna, Danska je promijenila svoje stajalište. Do sada je uvijek bila na strani onih poput Njemačke i Nizozemske koje se protive svakom povećanju europskog proračuna i zajedničkom zaduživanju. Sada, s obzirom na geopolitičke okolnosti, tome se ne bi protivila, ali ističu da su svjesni da će se o tome teško postići dogovor. Veleposlanik Grønbech-Jensen kaže da bi najprije trebalo definirati što treba zajednički financirati, a tek onda razgovarati o zajedničkom zaduživanju.
“Teško je pridobiti države članice koje su skeptične prema euro-obveznicama ako im se ne kaže što će se time financirati. Zajednički dug je teško pitanje, neke zemlje su to prihvatile u izvanrednim okolnostima kakva je bila epidemija covida i to će biti teško ponoviti”, rekao je veleposlanik.


Jedna od zadaća danskog predsjedanja bit će kako uvjeriti Mađarsku da odustane od svoga veta na otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom.