Iz Milatovićeva kabineta poručuju da Crna Gora kao država prihvaća odgovornost za zatočenike iz Morinja, ali se istodobno tvrdi da je za njih “jedino odgovoran tadašnji režim, koji se danas pravi nevin”, aludirajući na Demokratsku partiju socijalista i dugogodišnjeg crnogorskog čelnika Mila Đukanovića.


Milatović je u priopćenju naveo i da europska budućnost Crne Gore ne smije biti talac zaborava prema crnogorskim žrtvama i političke selektivnosti, te je u tom kontekstu spomenuo crnogorske zatočenike iz Lore.




“Kada bi Crna Gora istinski vratila fokus na EU integracije i reforme, onda bi pokazala istu odgovornost i prema svojim građanima koji su prošli kroz patnje i nepravdu – poput zatočenika iz logora Lora i njihovih obitelji”, naveo je Milatović i istaknuo da je zbog toga važno “da Crna Gora u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom, ili bilo kojom drugom zemljom, ne zaboravi ni interes svojih građana i posvećenost temeljnim reformama.”


“Također, ne bismo voljeli da je u kontekstu pregovora koji se vode o izvansudskim naknadama za zatočenike logora Morinj zapravo riječ o kompenzaciji za usvajanje Rezolucije o Jasenovcu”, navedeno je u priopćenju Milatovića.


Crna Gora je u lipnju prošle godine, na inicijativu prosrpske desnice, usvojila Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac te logorima Dachau i Mauthausen, nakon čega su odnosi Podgorice i Zagreba dodatno poljuljani, a Hrvatska je u prosincu blokirala zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU, koje uključuje i dobrosusjedske odnose.


Priopćenje o stajalištu predsjednika Crne Gore medijima je poslano nekoliko sati nakon što su hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski šef diplomacije Ervin Ibrahimović u subotu potpisali ugovor između vlada dviju zemalja o darivanju Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi za potrebe hrvatske zajednice u Crnoj Gori.


Crnogorski mediji nedavno su objavili da su radne skupine ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u poodmakloj fazi pregovora o visini odštete za nekoliko stotina hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, te da se razgovara o višemilijunskom iznosu odštete.


Na pitanje novinara u Tivtu jesu li dvije vlade blizu dogovora o isplati odštete logorašima iz Morinja, te je li točno da se radi o 17 milijuna eura, šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman kazao je da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove obitelji koji su tijekom razdoblja od 30. rujna 1991. do 18. listopada 1992. bili zatočeni u logoru.


“Agresiju na Republiku Hrvatsku potvrdili su međunarodni sudovi. Moramo otvoreno govoriti o stradanjima, o Dubrovniku, pljačkanjima i bombardiranjima, suočiti se s prošlošću da bismo gradili bolju budućnost. Novi naraštaji moraju znati što je bilo kako se takvo nešto ne bi ponovilo”, kazao je Grlić Radman.


Odgovarajući na pitanje je li Crna Gora spremna isplatiti odštetu, Ibrahimović je rekao da stvari promatra s druge strane.


“Ja gledam s druge strane – nakon pet godina započeli smo političke bilateralne konzultacije, što je veliki pomak. Od siječnja imamo redovite konzultacije, što je za pohvalu. Što se tiče odštete, gledam na to kao dio europske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore, na čelu sa Spajićem, jasno šalje poruku o unapređenju odnosa s Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države”, poručio je Ibrahimović.