Crnogorski parlament u četvrtak je prvi put obilježio Međunarodni dan sjećanja i genocida u Srebrenici, nakon što je Skupština 17. lipnja 2021. usvojila Rezoluciju kojom je potvrdila da se u Srebrenici u srpnju 1995. dogodio genocid i osudila javno negiranje ili umanjivanje toga zločina.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković rekao je, otvarajući izložbe “Priče iz Srebrenice” i “Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”, da toga srpnja nisu stradali samo nevini ljudi, nego da su ozbiljno narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne zaštititi ljudske živote i uvjerenje da je Europa naučila lekcije iz svoje povijesti.

Nurković je član Bošnjačke stranke, koja je dio vladajuće višestranačke koalicije u Crnoj Gori, koju predvodi Pokret Europa sad premijera Milojka Spajića, a podržavaju desno orijentirane Nova srpska demokratija predsjednika Parlamenta Andrije Mandića, Demokrate potpredsjednika vlade Alekse Bečića te dio albanskih nacionalnih partija.

“Mir se nikada ne smije shvaćati kao nešto što se podrazumijeva, a zaštita ljudskog dostojanstva svakodnevna je obveza svih”, poručio je Nurković, dodajući da se Srebrenica nikada, nigdje i nikome ne smije ponoviti.

Crnogorski ministar pravosuđa Bojan Božović istaknuo je da genocid u Srebrenici predstavlja jednu od najtežih rana suvremene Europe te podsjetio da je riječ o zločinu koji su međunarodni sudovi nedvojbeno okvalificirali kao genocid.

Božović je naglasio da nijedno odgovorno društvo ne smije relativizirati, umanjivati niti negirati utvrđene činjenice, istaknuvši da ne postoji kolektivna krivnja, nego da odgovornost snose pojedinci koji su planirali, naredili, počinili ili pomagali u izvršenju genocida.

“Kultura sjećanja mora biti utemeljena na poštovanju istine te usmjerena protiv zločina, mržnje i ideologija koje su dovele do stradanja nevinih ljudi”, rekao je Božović.

Skupština Crne Gore usvojila je u lipnju 2021. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je osudila negiranje genocida počinjenog u srpnju 1995. godine. Crna Gora je u svibnju 2024. u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda poduprla i Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nakon toga je, na inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, što je izazvalo ozbiljno zahlađenje odnosa između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska je potom trojicu visokih crnogorskih dužnosnika, uključujući Mandića, proglasila nepoželjnim osobama.