Lider pokreta Roberto Giurastante odbija definiciju da se radi o autonomaštvu. Pokret se već danima nalazi pod udarom talijanskih istražnih organa, ali Giurastante objašnjava da oni ne priznaju talijanske sudbene organe
Članovi pokreta Trieste libera postavili su u nedjelju kod Duina, između Trsta i Monfalconea, tamo gdje je nekad, do 1954. godine, bila granica između Italije i Slobodnog teritorija Trsta, ploču jednaku onoj iz tih godina. Na ploči piše: »Granica Slobodnog teritorija Trsta. Alt, Italia! Granični blok na sto metara«. Pored ploče podignuta je crvena tršćanska zastava i plava zastava UN-a, pod čijom je zaštitom utemeljen Slobodni tršćanski teritorij.
Nešto dalje je podignut transparent s dobrodošlicom svim putnicima koji ulaze u novu-staru državu. Policija nije reagirala jer su članovi udruge najavili skup i uredno prijavili događaj nadležnim organima. Tijekom manifestacije prikupljali su se potpisi građana koji simpatiziraju neovisni program pokreta Slobodni Trst – Trieste libera.
Želimo se odcijepiti
Lider pokreta Trieste libera Roberto Giurastante odbija definiciju da se radi o autonomaškom pokretu te ističe da pristaše samo zagovaraju neovisnost. Žele državu u granicama bivše Zone A nekadašnjeg Slobodnog teritorija Trsta STT koji je utemeljen odlukom UN-a i na temelju mirovnog ugovora iz 1947. godine te londonskog Memoranduma iz 1954. godine.
– U Zoni A nije nikad došlo do međunarodnog priznanja talijanskog suvereniteta već se uvijek govorilo o privremenoj talijanskoj upravi. Mi se želimo odcijepiti, priznajemo talijansku državu, ali izvan granica Zone A Slobodnog teritorija Trsta, rekao nam je Giurastante u telefonskom razgovoru.
Pokret se već danima nalazi pod udarom talijanskih istražnih organa, ali Giurastante objašnjava da oni ne priznaju talijanske sudbene organe. Pozvali su svoje pristaše da odbijaju plaćati porez državi, imaju nekoliko sudskih sporova s agencijom Equitalia koja, na nalog države, naplaćuje nepodmirene porezne obveze. Pokret je došao do toga da je na Krasu prije nekoliko dana organizirao i prvo vjenčanje dvoje pristaša s matičarem koji je predstavljao državnu zbilju koju oni namjeravaju utemeljiti, slijedeći međunarodne odredbe koje nisu nikad ukinule Zonu A STT-a.
Državni službenici
Giurastante tvrdi da politički pokret ima potporu od oko tri tisuće Tršćana. Talijanski istražni organi došli su do tog popisa pa je tršćanski list Il Piccolo objavio da se među njima nalazi mnoštvo državnih službenika i činovnika talijanske države, što je po listu Il Piccolo proturječno. »S jedne strane ne priznaju talijansku državu, a s druge rade u državnim institucijama ili pak dobivaju državne mirovine«, piše taj list.
Giurastante tvrdi da se radi o nacionalističkom listu koji na razne načine pokušava diskreditirati pokret.
– Vele da među nama ima u popriličnom broju Slovenaca, pripadnika slovenske manjine. Očito pokušavaju širiti nacionalnu mržnju, u Zoni A STT-a žive i građani čiji je materinji jezik slovenski, nema tu ničega spornoga, to je dio naše kulture i povijesti, objašnjava.
Nedvojbeno, radi se o tršćanskom političkom folkloru, pitanje neovisnosti Zone A STT-a provlači se kroz tršćansku povijest od 1947. godine naovamo. Godinama se tršćanski pokret za neovisnost ispoljavao preko pokreta Fronte Giuliano koji je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća utemeljio i vladu u sjeni. Tada je odlučena i pojačana politička aktivnost prema žiteljima susjedne Zone B istog STT-a, prema državljanima novonastalih država Slovenije i Hrvatske.
Slovenci i Hrvati
Tadašnji lider pokreta Fronte Giuliano Giorgio Marchesich najavio je da će se nakon Trsta prva sjednica vlade STT-a održati u Novigradu, ali do toga nije došlo. Roberto Giurastante veli nam da njegov pokret nema odnose sa starim indipendentističkim pokretom Fronte Giuliano, po njemu taj pokret nije polučio željene rezultate, dok pokret Trieste libera namjerava odlučno postići međunarodno priznanje državne zbilje koja je utemeljena odlukom UN-a.
Pitali smo ga bi li i građani Zone B STT-a mogli eventualno tražiti odcjepljenje od Slovenije i Hrvatske budući da se radi o istom entitetu.
– Hrvatska i Slovenija su međunarodno priznate države, no i građani Zone B raspolažu istim našim međunarodno priznatim pravima. Bilo bi bolje da su taj problem povukli 1992. godine prilikom priznanja tih država, no to nisu učinili. Prošlo je dvadeset godina, ali njihovo pravo nije izumrlo. Mi imamo odnose s Istranima u Sloveniji i Hrvatskoj, ali ne možemo djelovati u njihovo ime, oni moraju sami, ako žele, tražiti, odnosno osporiti, suverenost Hrvatske i Slovenije na teritoriju Zone B STT-a, veli Giurastante.