BRUXELLES – Cipar je u napetim pregovorima s međunarodnim zajmodavcima, završenim u noći na ponedjeljak u Bruxellesu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura te izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj.

Ministri financija 17 zemalja članica eurozone u noći na ponedjeljak su na izvanrednom sastanku u Bruxellesu potvrdili sporazum tzv. trojke vjerovnika – Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisija i Europske središnje banke - i Cipra o programu pomoći toj državi vrijednom 10 milijardi eura.

Maratonski pregovori

Postignutim sporazumom, s kojim je Cipar izbjegao kolaps svog bankarskog sustava nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka, predviđa se zatvaranje druge najveće ciparske banke Laiki i teški gubici za neosigurane štedne uloge iznad 100.000 eura, uključujući i one bogatih Rusa.

Sporazum je postignut nakon maratonskih pregovora između ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa i čelnika Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

“Imamo sporazum koji je u interesu Ciprana i EU-a”, izjavio je ciparski predsjednik Anastasiades.

Sa zadovoljstvom objavljujem da je postignut novi dogovor do kojeg je bio težak put, kazao je čelnik euroskupine Jeoren Dijsselbloem.

“Vjerujemo da će to oblikovati trajno, održivo i potpuno financirano rješenje”, izjavila je izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.

“To će morati biti razrađeno u narednim tjednima”, dodao je on, ističući kako se očekuje da će po toj osnovi biti prikupljeno 4.2 milijarde eura. Analitičari su procjenili da bi ulagači mogli izgubiti i do 40 posto svoga novca.

Za štedne uloge kod svih ciparskih banaka do 100.000 eura jamčit će država u skladu s jamstvom EU za osiguranje depozita, rekao je Dijsselbloem.

Prenošenje uloga manjih od 100.000 eura

Plan, koji su potvrdili ministri financija eurozone, poštedit će Cipar financijskog kraha uz zatvaranje druge najveće banke Laiki i prenošenje uloga manjih od 100.000 eura u Banku Cipra (Bank of Cyprus) kako bi se stvorila tzv. “dobra banka”.

Depoziti iznad 100.000 eura, koji po zakonima EU-a nisu zajamčeni, bili bi zamrznuti i koristili se za rješavanje dugova, a banka Laiki bila bi praktično ugašena, uz gubitak tisuća radnih mjesta.

Glasnogovornik EU-a rekao je da na pologe u ciparskim bankama ne bi bili nametnuti nikakvi porezi.

Ciparski predsjednik tijekom pregovora zaprijetio ostavkom

Prije više od tjedan dana, euroskupina je postigla dogovor o pomoći Cipru u visini od 10 milijardi eura, a u zamjenu za tu pomoć Cipar je oporezivanjem bankovnih pologa trebao osigurati 5,8 milijardi eura. Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. Početkom prošlog tjedna je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak odbacio prijedlog poreza na sve depozite.

Visoki izvor uključen u pregovore je rekao da je Anastasiades u jednom trenutku zaprijetio da će podnijeti ostavku, ako pred njega budu stavljeni preveliki zahtjevi.

Diplomati EU su rekli da se ciparski predsjednik, koji je prebačen u Bruxelles privatnim zrakoplovom u najmu Europske komisije, u pregovorima borio da očuva poslovni model Cipra kao “offshore” financijskog centra koji privlači ogromne svote novca od bogatih Rusa i Britanaca.

Ključni problemi u sporu su bili kako će Cipar prikupiti 5.8 milijardi eura iz svog bankarskog sektora za vlastito financijsko spašavanje, te kako restrukturirati i riješiti njegove prevelike banke.

Porezna oaza

Cipar je porezna oaza, koja niskim porezima privlači velike količine kapitala iz inozemstva, uglavnom iz Rusije. Tako se došlo do toga da je bankarski sektor preko sedam puta veći od snage ciparskog gospodarstva. Stoga, u eurozoni inzistiraju da se bankarski sektor smanji na razinu koja će biti primjerena realnom gospodarstvu, što u konačnici vodi tome da Cipar prestane biti porezni raj i odredište za pranje novca.

Poljuljane ciparske banke drže 68 milijardi eura u depozitima, uključujući i 38 milijardi u polozima većim od 100.000 eura, što su enormne svote za otok s 1.1 milijuna stanovnika koji nikada ne bi mogao sam održati takav veliki financijski sustav.

“Okončali smo neizvjesnost koja je pogađala Cipar i eurozonu proteklog tjedna”, rekao je Jeroen Dijsselbloem, predsjedavajući skupine ministara financija eurozone.

U zamjenu za spašavanje – privatizacija društvene imovine

U zamjenu za spašavanje, Cipar mora drastično smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, smanjiti svoj proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine, kazao je Dijsselbloem na konferenciji za tisak, prenose novinske agencije.

Cipar je isključen s međunarodnih financijskih tržišta već gotovo dvije godine. Međunarodna pomoć mu treba za dokapitalizaciju njegovih poljuljanih banaka i financijsko održavanje vlade. Europska središnja banka (ECB) je zaprijetila da će prekinuti ključnu pomoć za održanje likvidnosti ciparskih banaka ako se do utorka na postigne sporazum.

Da sporazum nije postignut do ponedjeljka navečer, ta mala otočna država s 1.1 milijuna stanovnika bili bi suočena s mogućnošću stečaja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja će napustiti eurozonu. Taj bi presedan uznemirio tržišta i potaknuo previranja u cijeloj eurozoni od 300 milijuna ljudi, iako Cipar čini manje od 0,2 posto gospodarstva eurozone vrijednog 10.000 milijardi eura, smatraju analitičari.

MMF traži restrukturiranje financijskog sustava

Međunarodni zajmodavci, na čelu s MMF-om, tražili su temeljito restrukturiranje pretjerano velikog financijskog sustava Cipra, koji je i do osam puta vrjedniji od bruto domaćeg proizvoda od oko 18 milijardi eura. Rekli su da se poslovni model zemlje za privlačenje stranih ulagača, među njima mnogih Rusa, s niskim porezima i labavom financijskom regulacijom osvetio i da mora biti stubokom promijenjen.

Za Cipar, drastično smanjivanje financijskog sektora, gubitak povjerenja s nedavnim previranjima i predstojeće mjere štednje, znači da se zemlja suočava s teškim vremenima.

“Dubina financijske krize na Cipru znači da će bliska budućnost biti vrlo teška za zemlju i za narod. Ali mjere će biti nužne da Ciprani obnove svoje gospodarstvo na novim osnovama”, rekao je povjerenik EU za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn.

Da bi osigurao sanacijske zajmove, Cipar je morao pronaći način da prikupi nekoliko milijardi eura kako bi se moglo kvalificirati za paket od 10 milijardi eura. Glavnina tog novca sada se treba namiriti iz prisilnih gubitaka vlasnika velikih depozita, a ostatak od povećanja poreza i privatizacije. Vjerovnici su inzistirali da Cipar ne može primiti više kredita, jer bi njegov teret duga bio neodrživo visok.

Gnjev Ciprana

Plan dogovoren na pregovorima ranije ovoga mjeseca, koji je predviđao jednokratno oporezivanje svih štednih uloga u ciparskim bankama, izazvao je gnjev Ciprana i nije dobio ni jedan glas u ciparskom parlamentu.

O dubini straha od bankarskog kolapsa, govori i nedjeljna odluka ciparske središnje banke da podizanje gotovine iz bankomata ograniči na 100 eura dnevno.

Ciparske su banke bile zatvorene prošloga tjedna, dok su dužnosnici radili na planu spašavanja, a njihovo otvaranje nije predviđeno do utorka.

Nakon što su ministri financija eurozone odobrili sporazum s Ciprom, nekoliko nacionalnih parlamenata u zemljama eurozone poput Njemačke sada također mora odobriti sporazum, što bi moglo potrajati još nekoliko tjedana. Dužnosnici EU su rekli kako očekuju da cijeli program bude odobren do sredine travnja.