Slično ime ne bi uopće trebalo smetati jer mi isto imamo svoje porijeklo kao i vi svoje, kazala je Tomašić Mari Bizzoto
ZAGREB Raspravu o budućnosti vinskog sektora u EU hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iskoristili su jučer da ponovno ukažu na probleme proizvođača prošeka i terana, čije pravo na korištenje tih naziva za njihova vina osporavaju talijanski, odnosno slovenski vinari. Najžešća je u svom istupu bila Ruža Tomašić koja se praktički porječkala s talijanskom europarlamentarkom Marom Bizzotto. Bizzotto je jedna od četvero talijanskih zastupnika koji su još ranije stali u obranu talijanskog prosecca, zatraživši od EU komisije da zaštiti njihove vinare. Bizzotto je i u ovoj raspravi zasmetalo što hrvatski kolege spominju prošek, pa je replicirala Ruži Tomašić upitavši je nije li nepravedno koristiti naziv sličan talijanskom proseccu »kako bi se tržilo ovim vinom koje je potpuno drugačije od talijanskog prosecca«.
– Nije li to zavaravanje potrošača koji dobro poznaju talijanski prosecco koji objektivno ima veću kvalitetu i koji treba zaštititi, kao što je povjerenik kazao, upitala je Bizzotto, na što je Tomašić žustro reagirala. – Kolegice, onda bi tako trebalo biti isto ako jedan grad u Hrvatskoj ima isto ime kao neki grad u Italiji, onda bi se taj grad trebao što, raseliti ili uništiti? Prošek u Hrvatskoj je isto star kao i prosecco u Italiji, a slično ime ne bi uopće trebalo smetati jer mi isto imamo svoje porijeklo kao i vi svoje, uzvratila je Tomašić.
Tonino Picula je, kako su izvijestili iz njegovog ureda, poslao Europskom parlamentu pisanu izjavu u kojoj se, među ostalim, založio za prilagodbu europskog sustava zaštite vina. »Potrebno je novo razgraničenje zaštita koje će uzeti u obzir postojanje vrsta sličnog imena, ali potpuno različitih enoloških kvaliteta, čime će se potrošačima omogućiti konzumacija šireg spektra kvalitetnih vina s jasnijim zemljopisnim porijeklom«, napisao je Picula.
I ona, i drugi hrvatski zastupnici – Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Marino Baldini, Biljana Borzan – u raspravi su se pozvali na hrvatsku vinarsku i vinogradarsku tradiciju, spomenuvši pritom prošek, teran, a Borzan i proizvođače graševine. Plenković je ustvrdio da je jedini mogući odgovor EU-a na sve veću globalnu konkurenciju na tržištu vina jačanje kvalitete, založivši se za zaštitu prošeka i terana. Marino Baldini informirao je, pak, kolege zastupnike da su »teran pili još Histri u prvom mileniju prije Krista« te da je nepravedno da bude zaštićen samo u manjem dijelu ili samo u jednoj državi u kojoj se proizvodi. Treba ispraviti tu nepravdu i omogućiti svim proizvođačima terana da zaštite svoj proizvod, zaključio je ovaj Istranin. Borzan se osvrnula na činjenicu da hrvatski vinari imaju velika očekivanja od slobodnijeg pristupa jedinstvenom europskom tržištu, što se odnosi i na »proizvođače vinske sorte graševina koji čine gotovo trećinu ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj«. Istaknula je da se ne protivi reformama u vinskom sektoru, ali da treba misliti na ljude koji te reforme trebaju provesti »na način da im olakšamo i pojednostavimo posao«.
