Sjeverna Koreja niječe postojanje radnih logora za političke zatvorenike ali, po neovisnim procjenama, ondje u iznimno teškim uvjetima boravi između 100.000 i 200.000 ljudi. Snimke logora br. 15 na jugu zemlje i br. 16 na sjeveru napravljene su između 2011. i 2013.
Sjeverna Koreja niječe postojanje radnih logora za političke zatvorenike ali, po neovisnim procjenama, ondje u iznimno teškim uvjetima boravi između 100.000 i 200.000 ljudi. Snimke logora br. 15 na jugu zemlje i br. 16 na sjeveru napravljene su između 2011. i 2013.
Snimke logora br. 16 koji se prostire na oko 560 četvornih kilometara a ima 20.000 zatvorenika, pokazuju “postojanje novih zgrada, što upućuje na lagan porast broja zatvorenika”, navodi Amnesty.
Snimke pokazuju i “znatnu gospodarsku djelatnost, napose u vezi s vađenjem rudače, sječom šuma i obrađivanjem polja” te širenje jedne industrijske zone.
Naprotiv, gotovo 40 zgrada za stanovanje srušeno je nakon 2011. u logoru 15 površine 370 četvornih kilometara, oko 120 km od Pyongyanga.
Amnesty u svom izvješću potanko opisuje zlostavljanja koja su logoraši trpjeli, prenoseći svjedočanstva bivših zatočenika i čuvara.
“Lee”, sjevernokorejski prebjeg koji je u 1980-im pa do sredine 1990-ih bio zadužen za sigurnost logora 16 tvrdi da su “zatočenici morali iskopati svoj vlastiti grob a zatim bi bili ubijani udarcem čekića u potiljak”.
Neki su bili premlaćivani nasmrt. Kako navodi svjedok, žene bi “nestajale” nakon silovanja.
UN-ovo povjerenstvo koje istražuje o povredama ljudskih prava u Sjevernoj Koreji predat će svoje konačno izvješće UN-ovu Vijeću za ljudska prava u ožujku 2014. Ovo je prvi put da neko UN-ovo tijelo provodi istragu o Sjevernoj Koreji na takvoj razini. Sjevernokorejske vlasti ne priznaju to povjerenstvo i ne dopuštaju mu ulazak na svoj teritorij. Svjedoke koje je saslušalo povjerenstvo nazivaju lašcima.
