ZAGREB – Napetosti oko Ukrajine posljednjih su se dana toliko užarile da su američki obavještajni izvori objavili čak i datum mogućeg ruskog vojnog napada na tu zemlju, tvrdeći da bi invazija mogla početi u srijedu, 16. veljače. Bijela kuća nije mogla potvrditi tu informaciju, ali je ponovila da bi ruski napad na Ukrajinu mogao početi »svakog trenutka«, čak i »prije završetka Olimpijskih igara«.

Dok brojne zemlje povlače svoje diplomate iz Kijeva zbog zabrinutosti za njihovu sigurnost, Rusija nastavlja nijekati da planira invaziju na Ukrajinu, tvrdeći kako zapadni mediji i političari stvaraju »histeriju«. Čak je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritizirao SAD za »stvaranje panike« koja šteti Ukrajini i njezinom gospodarstvu.

Isplovila flota

– Ako imate neku dodatnu informaciju o invaziji koja je sigurna sto posto, podijelite je s nama, poručio je Zelenski. Ukrajinski predsjednik nikako ne odbacuje mogućnost ruskog napada, već smatra da ta opasnost nije neposredna, pri čemu poručuje da Kijev »ustrajava na diplomaciji«. Zelenski je pozvao američkog predsjednika Joea Bidena da brzo posjeti Ukrajinu kako bi time pridonio smanjenju nepetosti i širenju panike.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istodobno je rekao da su odnosi Moskve i Washingtona »na dnu«, unatoč nedavnoj obnovi dijaloga dviju zemalja i dugom telefonskom razgovoru koji je Joe Biden tijekom vikenda vodio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

– Šefovi država održavaju dijalog, a dijalog postoji i na drugim frontovima. To je plus jer, znate, prije nekoliko godina dijalog je bio na nuli, uopće nije bilo takvih kontakata, kazao je Peskov. Ali o ostalom, nažalost, možemo govoriti samo negativno. Naši su odnosi na vrlo, vrlo niskoj točki. Oni su zapravo na dnu, dodao je Peskov.

Moskva je nagomilala oko 100 tisuća vojnika u blizini granice s Ukrajinom, čemu treba dodati njih 30 tisuća koje je angažirala u zajedničkim vojnim vježbama s Bjelorusijom. Ruska Crnomorska flota je objavila da je više od 30 brodova počelo vježbe blizu poluotoka Krima koji je Moskva pripojila 2014. godine, a u sklopu opsežnih vojnih vježbi od Pacifika do Atlantika, u kojima sudjeluju – u siječnju i veljači – sve njezine flote.

G7 prijeti sankcijama

Ministri financija skupine G7 poručili su jučer da su spremni nametnuti velike gospodarske sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu.

– Ponavljamo da će bilo kakva daljnja vojna agresija Rusije na Ukrajinu izazvati brz, koordiniran i snažan odgovor, navodi se u zajedničkoj izjavi Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD-a i Kanade. »Spremni smo kolektivno nametnuti gospodarske i financijske sankcije koje će imati masivne i trenutačne posljedice za rusko gospodarstvo«, naglasili su.

Usporedo s upozorenjima na mogući početak rata, nastavljaju se opsežni napori političara kako bi se sukob Rusije i Zapada oko Ukrajine riješio diplomatskim putem. U službenim izjavama, diplomatskom rješenju prednost daju sve zemlje, uključujući Washington i Moskvu. U te napore uključio se njemački kancelar Olaf Scholz koji je jučer posjetio Ukrajinu, a danas bi trebao razgovarati s vodstvom Rusije.

– Očekujemo od Moskve da smjesta pokaže znakove deeskalacije sukoba, napisao je Scholz na Twitteru, ocijenivši stanje jako ozbiljnim.

»Iskoristit ćemo sva moguća sredstva kako bismo osigurali mirno rješenje ove krize i kako bi Rusija smanjila napetost situacije«, kazao je Scholz prije polaska na put.

Službeni Berlin i dalje odbija Ukrajini isporučivati teško borbeno oružje koje ona traži, ali Scholz najavljuje nastavak obilne njemačke gospodarske pomoći toj zemlji, koja je dosad nadmašila dvije milijarde eura. Tijekom vikenda s Vladimirom Putinom telefonski je razgovarao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Posebnu pozornost jučer je izazvala izjava ukrajinskog veleposlanika u Velikoj Britaniji da bi Ukrajina mogla odustati od učlanjenja u NATO ako bi se na taj način mogao spriječiti rat – što bi bio ustupak Moskvi koja gomila vojsku na njezinim granicama. Kijev želi biti »fleksibilan« oko svog cilja pridruživanja NATO-u bude li na to prisiljen prijetnjama i ucjenama poput sadašnjih, dao je do znanja veleposlanik Vadim Pristajko u razgovoru za BBC. Vladimir Putin je ranije ocijenio da bi uključivanje Ukrajine u NATO moglo biti okidač za rat.
Lavrov za pregovore

Međutim, ukrajinsko veleposlanstvo u Londonu naknadno je reagiralo tvrdeći da se izjava Pristajka izvlači iz konteksta te da je pridruživanje NATO-u dugoročan cilj Ukrajine. Glasnogovornik Kremlja Peskov je komentirao da bi odustajanje Ukrajine od ulaska u NATO bio vellik pomak naprijed u davanju sigurnosnih jamstava za Rusiju, ali da izjavu ukrajinskog veleposlanika ne tumači u tom smjeru. Naime, službeni Kijev je od svog veleposlanika u Londonu zatražio da objasni svoju izjavu, primijetio je Peskov.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer je predložio Putinu da Moskva nastavi diplomatskim putem u naporima da od Zapada dobije sigurnosna jamstva, dok napetosti oko Ukrajine rastu. U razgovoru koji je prenosila ruska televizija Putin je pitao Lavrova postoje li izgledi za postizanje sporazuma kako bi se riješili sigurnosni problemi Rusije, ili se Rusiju samo uvlači u mučne pregovore.

– Već smo više puta upozoravali da nećemo dopustiti beskrajne pregovore o pitanjima koja treba riješiti danas, odgovorio je Lavrov, ali je dodao da »uvijek postoje izgledi.« Čini mi se da naše mogućnosti nisu iscpljene, a u ovoj fazi predlažem da ih nastavimo i nadograđujemo, izjavio je Lavrov. Reuters njegovu izjavu ocjenjuje kao mogući signal da je smanjena vjerojatnost neposredne ruske vojne akcije nakon ponovljenih upozorenja SAD-a da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku.