Gospodin Todorić u Hrvatskoj, tako kažu, ne poštuje rokove plaćanja, a dosta je bilo i upozorenja o zaduženosti njegovog poduzeća. Vjerujem će Todorić poštovati obveze što ih je dao prilikom preuzimanja Mercatora
U vrijeme kad je Alenka Bratušek prije godinu i pol preuzela vladu, Slovenija je bila u najdubljoj krizi u svojoj povijesti. Građani su danomice okupirali središnje trgove najvećih slovenskih gradova, a zemlji je prijetio gospodarski i financijski slom. Iako su joj spočitavali političko iskustvo, pogotovo na međunarodnom planu, mlada slovenska premijerka u kratkom vremenu ostvarila je zavidne političke i gospodarske uspjehe. Nova je vlada relativno brzo stabilizirala situaciju, a u Sloveniju se vratio privid političke normalnosti. Ali zakratko. Iako je vodila krhku i kompliciranu koaliciju sa četiri stranke, u kojoj je bilo teško pomiriti različite interese, njezinoj vladi nisu presudili egoistični koalicijski partneri, nego su je srušili njezini stranački drugovi, i to upravo u trenutku kada su se počeli pokazivati prvi znakovi gospodarskog oporavka. Zapravo joj je presudio isti onaj koji ju je i odabrao za najvišu funkciju, Zoran Janković, koji je svojim povratkom na čelo Pozitivne Slovenije izazvao raspad vladajuće koalicije, jer koalicijski partneri nisu željeli koalirati s političarem u sjeni korupcije.
No Janković je za Alenku Bratušek brzo postao prošlost. Ubrzo nakon raspada koalicije i pada vlade napustila je Jankovićevu stranku, osnovavši Savez Alenke Bratušek, s jasnom namjerom okupljanja srodnih političkih formacija, prvenstveno stranke Mira Cerara, uglednog pravnika koji se nakon puno oklijevanja ipak odlučio politički aktivirati, te Igora Šoltesa, unuka Edvarda Kardelja koji je dugo bio prvi čovjek slovenske državne revizije.
Međutim, naišla je na velike otpore. Od koalicije nije bilo ništa. Ljevica na koncu na izbore 13. srpnja izlazi potpuno razjedinjena i međusobno posvađana. Kao i na izborima prije tri godine, slovenski birači najviše očekuju od novih lica na političkoj sceni. Napetu atmosferu dodatno zaoštrava nedavni odlazak Janeza Janše u zatvor, što je pokrenulo val prosvjeda u zemlji. Predstojeći izbori za Alenku Bratušek predstavljaju veliki test, drugi u samo dvije godine, na kojem će se odrediti njezina politička sudbina.
Istim putem u budućnosti
Slovenija je pred još jednim izvanrednim parlamentarnim izborima, drugima u jednom mandatu. Što očekujete od predstojećih izbora? Čemu se nadate? – Vjerujem da će birači uvidjeti što je napravljeno u proteklom razdoblju. Bila sam, zapravo, jedina koja je prije godinu dana imala hrabrosti preuzeti vladu u doista teškom trenutku za Sloveniju. Spasila sam državu od bankrota i od Trojke, sačuvavši pritom socijalnu državu. Vjerujem da će birači to znati ocijeniti kao pozitivno i shvatiti da Slovenija istim putem treba nastaviti i u budućnosti. No ako je vjerovati anketama, na ovim izborima nas ponovno očekuje šok. Prije tri godine na izborima je pobijedila Pozitivna Slovenija, tada je to bila i vaša stranka, koja je osnovana samo dva mjeseca prije izbora, a sada ankete najavljuju pobjedu stranci Mira Cerara, koja je osnovana doslovce prije mjesec dana? Kako to objašnjavate? – Kada je riječ o stranci Mira Cerara najviše me iznenađuje to što nitko iz te stranke nije rekao niti jednu jedinu konkretnu stvar što će poduzeti u državi u slučaju osvajanja mandata. Vidjet ćemo, moramo razmisliti, proučit ćemo…, to su odgovori što ih najčešće čujemo od gospodina Cerara i to me zaista brine.
Slovenija treba moćnog i sposobnog predsjednika Vlade, koji zna donositi odluke, pa i brzo ako je to potrebno. U protekloj godini u ovom uredu morala sam puno puta u malo vremena donositi važne odluke, kada nije bilo moguće birati između dobrog i lošeg rješenja, nego smo u pravilu birali između dvije loše odluke. Vjerujem da smo se uvijek odlučili za najpovoljniju odluku za Sloveniju. No doista me zabrinjava što će biti s našom državom u sljedećem razdoblju uz ovu neodlučnost i nesadržajnost na slovenskoj političkoj sceni. Slovenski mediji pitaju se tko je, zapravo, Miro Cerar. Kako biste vi odgovorili na to pitanje? – Radi se o uglednom političaru i profesoru Pravnog fakulteta u Ljubljani. Poznajem ga kao dugogodišnjeg pravnog savjetnika koji je pomagao slovenskom parlamentu u rješavanju nekih problema i oblikovanju puno zakona. Jesu li to dostatne kvalifikacije za vođenje države? – Vjerojatno znate da sam prije godinu dana i sama gospodinu Ceraru ponudila da preuzme vođenje vlade, no on je to tada odbio. Zašto to nije učinio, da li nije htio ili nije smogao hrabrosti, ne znam, to bi sam morao objasniti, no tada je država bila u puno većim problemima nego što je danas. Slovenija je tada nužno trebala nekog tko je bio kadar prihvatiti težak posao, a danas je situacija ipak puno lakša. Možda je to razlog zašto se Cerar sada odjednom ipak odlučio politički aktivirati.
Čini mi se da je upravo od vas bila krenula inicijativa o zajedničkom nastupu na izborima vaše stranke, koja se vjerojatno zato i zove Savez Alenke Bratušek, te Cerarove i stranke Igora Šoltesa, treće nove stranke na političkoj pozornici. Iako su ankete toj koaliciji najavljivale nadmoćnu pobjedu, na izbore ipak idete odvojeno. Gdje je zapelo? – Žao mi je što Cerar misli da je sam dovoljan za pobjedu. Kod Šoltesa je pak problem bio u njegovoj stranci, koja je odlučila suprotno od onog što je on mislio, ali je preglasan u stranci. Uvjerena sam da jedino suradnja Sloveniju vodi na bolje. Cerar će nakon izbora, ako na njima ostvari dobar rezultat, dobiti priliku dokazati da zna pregovarati, kao što sam i ja u protekloj godini dokazala da znam pregovarati, da znam sklapati političke kompromise za dobro države, da znam popuštati, i da znam, ako je to potrebno, ustrajati na svojim stajalištima. Možda Cerar, kojemu ankete u ovom trenutku doista daju veće šanse nego ostalima, zbog toga to nije želio, no izbori su »dan D« za političare i nadam se da mu nakon 13. srpnja zbog toga neće biti žao.
Janšina neodgovorna politika
To me podsjetilo na situaciju koju smo u Hrvatskoj imali 2007. godine. Iako su u SDP-u tada vjerovali da mogu sami pobijediti HDZ i da imaju pobjedu u rukama, na kraju su izgubili već dobivene izbore i morali su u opoziciju. No da su išli u koaliciji sigurno bi bili pobijedili. Podcjenjuju li ovdje snagu Janšinog SDS-a? – Možda. Ne bih željela da nam se ikada ponovi situacija u kojoj smo bili prije godinu dana. Ljudi su bili na ulicama, bankrot države i Trojka kucali su nam na vrata, a nije bilo novinara iz Slovenije i svijeta koji me nije upitao ne hoće li Slovenija bankrotirati, nego kada će se to dogoditi. Danas mi više nitko ne postavlja to pitanje. Uspjeli smo spasiti državu i snažno želim da nam se takva politika, koja nas je dovela u stanje u kakvom smo bili prije godinu dana, više nikad ne dogodi. Najveće tajkunske afere povezane su s Janezom Janšom i najveće uništavanje socijalne države dogodilo se u njegovom mandatu. No istina je i to da građani loše stvari brzo zaborave i mnogi se više ne sjećaju kako nam je bilo prije godinu dana. Nadam se da im se to više neće ponoviti, i zato su izbori 13. srpnja toliko važni.
Hoćete li koalirati s Cerarovom strankom nakon izbora? – Otvoreni smo za razgovore nakon izbora, i moje jedino ograničenje u tom pogledu je da ne mogu surađivati s pravomoćno osuđenim političarima. Tako je to u normalnim i demokratskim državama. Kako će se Janšin odlazak u zatvor odraziti na rezultat njegove stranke? – Janša je imao sve pravne mogućnosti da odgodi svoj odlazak u zatvor, ali ih nije iskoristio. Najprije nije odmah preuzeo presudu, onda na Vrhovnom sudu nije podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti i odgodu izvršenja kazne. Zapravo imam dojam da je to spada u njihov predizborni scenarij, a Janša je bez ijednog eura uloženog u kampanju svaki dan u medijima. Mislim da takvoj neodgovornoj politici doista treba reći dosta. Pritom valja imati na umu da Janša nije jedini koji iz te stranke ima problema s korupcijom i gospodarskim kriminalom. Tu su i drugi, recimo nekadašnji direktor Luke Kopar Robert Časar, za kojim danas traga Interpol, ili nekadašnji gradonačelnik Tržiča Pavel Rupar, koji se upravo bavi time hoće li u zatvor ili će na neki drugi način odslužiti svoju zatvorsku kaznu. Ta stranka ima velikih problema sa zakonom.
Pritisak na pravosuđe
Kako komentirate reakciju Europske pučke stranke (EPP), koja je izrazila zabrinutost što je Janša pozvan na izdržavanje kazne upravo u vrijeme predizborne kampanje? – Ovih sam dana razgovarala sa čelnicima europskih država koji su članovi EPP-a i nitko od njih nije me upitao za Janšin slučaj. Uvjerena sam da se nitko izvana nema pravo miješati u pravosudne odluke jedne članice EU. Uvjerena sam i u to da naš pravosudni sustav donosi ispravne odluke i ni u jednom trenutku, dok je postupak bio u tijeku, nisam komentirala slučaj Janša. Za mene je svatko nevin dok mu se pravomoćno ne dokaže krivnja. No kada je netko pravomoćno osuđen, onda je pravomoćno osuđen, pa makar se on zvao i Janez Janša. Neprihvatljivo je da Janšini sljedbenici prosvjeduju pred sudom, čime vrše pritisak na pravosuđe da donese određene odluke, što je za normalne demokratske države potpuno neprihvatljivo.
Janša, dakle, ipak nije politički zatvorenik? – Mogu ga zvati političkim zatvorenikom ako im je tako lakše, ali osuđen je zbog korupcije, zbog krađe državnog novca. Slovenija je nedavno dobila osam preporuka od Europske komisije, a jedno od njih odnosi se i na borbu protiv korupcije. Europska komisija je prva koja smatra da moramo iskorijeniti korupciju u Sloveniji. Kako objašnjavate činjenicu da je javnost u Hrvatskoj vrlo brzo okrenula leđa Sanaderu kada se doznalo za njegov kriminal i pljačku, dok je Janšin odlazak u zatvor, kako se čini, samo osnažio njegov kult u Sloveniji? – U tome i jest problem. U normalnim demokratskim državama Janez Janša, niti ijedan drugi političar u njegovom položaju, koji je pravomoćno osuđen za bilo koje kazneno djelo, ne bi se više mogao baviti politikom. U ovom slučaju radi se o korupciji, što je dodatan problem. U Sloveniji ćemo i nadalje imati taj problem i nikad nećemo iskorijeniti korupciju i gospodarski kriminal sve dok se takva politika bude nastavljala. I zbog toga su skori izbori toliko važni, jer takvu politiku moramo okončati.
Mercator prodavale banke
Ne smiruju se reakcije u Sloveniji na prodaju Mercatora Agrokoru. Prije godinu dana i vi ste sumnjičavo gledali na tu transakciju, govorili ste da bi tom prodajom umjesto dviju kompanija u problemima dobili jednu kompaniju u velikim problemima. Zašto ste u međuvremenu promijenili mišljenje? Ili možda niste? – Nisam. I danas mislim isto što sam mislila i prije godinu dana. No jasno treba reći da je slovenska vlada Mercator prodala još 2005. godine. Bila je to Janšina vlada. Ta je prodaja obavljena potpuno netransparentno, tajkunski, Mercator je prodan tajkunima. Dionice Mercatora potom su dospjele u ruke banaka kao osiguranje kredita, tako da ovog puta Mercator nije prodavala vlada ili Alenka Bratušek, nego su ga prodavale banke.
Tim sam povodom samo kod banaka provjerila kakve su obveze što ih je novi vlasnik Mercatora preuzeo u vezi sa zaposlenima, što mi je bilo ključno. Dobila sam pismena uvjeravanja da politika prema zaposlenima, koja je bila dogovorena sa sindikatima u Mercatoru za vrijeme dosadašnje uprave, neće biti promijenjena pod novim vlasnikom. Iz tog proizlazi da činjenica da je Agrokor kupio Mercator ne bi na tom planu trebala rezultirati bilo kakvim promjenama. Vjerujem da to stoji. No iz Nove ljubljanske banke (NLB) su vas demantirali tvrdeći da novi vlasnik nije preuzeo nikakva jamstva da neće otpuštati… – Sutra ćemo na vladi (razgovor je vođen u srijedu, op. a.) raspravljati o izvještaju u kojem javno stoji da je Agrokor dao takva jamstva, tako da će gospoda u NLB tu stvar morati još jednom dobro provjeriti.
Zašto ste odlučili stranku nazvati po sebi, Savez Alenke Bratušek? Znam da pritom niste izuzetak, jer se i Cerarova stranka zove po njegovom imenu, kao što se i svojedobno Građanska stranka zvala po Gregoru Virantu i Pozitivna Slovenija po Zoranu Jankoviću. – Da smo imali više vremena vjerojatno bismo odlučili drukčije. No brinulo nas je da ljudi u protivnom neće prepoznati što je iza imena stranke, iako će naš savez u budućnosti vjerojatno prerasti u Savez za Sloveniju ili nešto slično. No nije li i taj politički diskurs – moje ime je moj program – znak krize tradicionalne politike u Sloveniji? – Za katastrofalno stanje u kojem je bila Slovenija prije godinu dana nije kriva samo jedna vlada, krive su sve vlade proteklih deset godina. A posljednjih deset godina vlade su vodile tradicionalne stranke, ako ih želimo tako nazvati. Naravno da je stoga ovdje riječ o krizi tradicionalne politike i tradicionalnih stranaka.
Kakav je vaš stav o argumentima sindikalaca i protivnika prodaje da će novi vlasnik financijski iscrpljivati kupljenu kompaniju, da će otpuštati radnike, da će s polica u Mercatorovim trgovinama izbaciti slovenske proizvode…? Vjerujete li da je Ivica Todorić kupio Mercator da bi ga uništio? – Ako Agrokor želi da Slovenci i dalje kupuju u Mercatoru, morat će osigurati slovenske proizvode na policama Mercatora. U slučaju da bude drukčije suočit će se s velikim problemima, no vjerujem da vlasnik Agrokora Todorić to dobro zna, kao što zna i da su Slovenci zahtjevni kupci, koji traže kvalitetnu slovensku hranu, te da će to i osigurati.
Tajkunizacije u Sloveniji
Kako to da preuzimanje Droge Kolinske od strane Atlantic grupe Emila Tedeschija prije nekoliko godina, koje je prošlo bez većih trauma u Sloveniji, nije odagnalo slovenske strahove od hrvatskih investitora? – Mislim da u Sloveniji ne postoji strah od hrvatskih investitora, nego postoji strah samo od gospodina Todorića, koji u Hrvatskoj, tako kažu, ne poštuje rokove plaćanja, a dosta je bilo i upozorenja o zaduženosti njegovog poduzeća. Zbog toga u Sloveniji postoje otpori ovom preuzimanju, a ne radi se o tome da su Slovenci općenito protiv hrvatskog kapitala. I druga stvar: u Sloveniji su se u prošlosti događale privatizacije, koje ja nazivam tajkunizacijama, u kojima su menadžeri otkupljivali poduzeća, prouzročile su toliku štetu građanima Slovenije da su oni izgubili vjeru u mogućnost poštene privatizacije, koja poduzeću može donijeti išta pozitivno. Dakle, takvo loše iskustvo zabrinjava Slovence, s pravom, i zato se takve stvari više ne smiju ponoviti.
Jeste li ikad razgovarali s Todorićem? Jeste li kod njega pokušali provjeriti jesu li takvi strahovi opravdani? – Ne, nikad. Kako će se prodaja Mercatora Agrokoru reflektirati na hrvatsko-slovenske odnose? – Hrvatska i Slovenija su iznimno povezane. Hrvatska je značajna partnerica Sloveniji i vjerujem da će tako biti i ubuduće. Otkako je Hrvatska u EU ta je suradnja još lakša, jer su se otvorila nova vrata za suradnju, što moramo zajednički iskoristiti. Gospodarski odnosi naših dviju zemalja su odlični. U godini vašeg mandata Slovenija je povećala izvoz u Hrvatsku za šest, a Hrvatska u Sloveniju za 13 posto. Pozitivan se trend nastavlja. Neće li i ova velika hrvatsko-slovenska transakcija još poboljšati ove brojke? – Želim da to bude tako. Vjerujem da će se na policama Agrokorovih trgovina u Hrvatskoj otvoriti prostor za slovenske proizvođače i kvalitetne slovenske proizvode. Znam da su Hrvati zahtjevni kupci, da cijene slovenske proizvode i vjerujem da je to velika prilika za slovensku industriju. Vjerujem da će Todorić poštovati obveze što ih je dao prilikom preuzimanja Mercatora.
Slovenija ima razvijene gospodarske odnose s Rusijom, a u Sloveniju uskoro stiže i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dok se u Bruxellesu razmatraju nove gospodarske sankcije Rusiji, koje bi mogle snažno naškoditi Sloveniji. Slovenija je s Rusijom potpisala ugovor o Južnom toku, koji Bruxelles želi otkazati. Hoćete li odustati od tog projekta? – Ugovor je potpisan i provodimo sve aktivnosti koje su tim ugovorom predviđene. Imamo i jamstva ruske strane da će trasa Južnog toka ostati kao što je i planirana. Za europskim stolom uvijek sam se zauzimala da se problem mora riješiti pregovorima, jer sankcije ne bi bile dobre za nijednu stranu, ni za EU ni za Rusiju. Nadam se da će prevladati razum i da će problem biti riješen za pregovaračkim stolom.
Kada je Hrvatska ulazila u EU kod nekih u Sloveniji pojavili su se strahovi da će Hrvatska malo po malo gospodarski nadjačati Sloveniju, te da će hrvatske kompanije ovladati slovenskim gospodarstvom. Bojite li se vi takvog scenarija? – Ne. Uvjerena sam da je suradnja dobra za obje države, i Sloveniju i Hrvatsku. Ne plašim se da će Slovenija u tom odnosu mogla biti u podređenom položaju, jer i Slovenija i Hrvatska imaju svoje prednosti. Samo ih moramo iskoristiti. Kako gledate na ono što ste postigli s Hrvatskom na drugim poljima? Vaš ministar vanjskih poslova Karl Erjavec prije nekoliko mjeseci rekao mi je da se osjeća prevareno i iznevjereno od strane Hrvatske u vezi s provedbom memoranduma o Ljubljanskoj banci u Hrvatskoj i sudskih postupaka koji protiv slovenskih banaka koji i dalje traju. Osjećate li se i vi prevareno? – Memorandum smo potpisali i ratificirali i u njemu su jasne obveze. Želim da obje države ispune te obveze. Samo toliko želim reći na tu temu.
A ostala područja? Arbitraža granice? – Granica je otvoreno pitanje, no taj spor rješava arbitražni sud u Den Haagu i ne bih željela komentirati taj slučaj sve dok sud ne obavi svoj posao. Moram primijetiti da je ministar Erjavec nedavno bio puno rječitiji od vas. S iznimnom je borbenošću nastupio pred novinarima u Haagu, unaprijed proglasivši slovensku pobjedu u tom sporu. – Uvjerena sam da će arbitražni sud obaviti svoj posao, uvjerena sam da će to biti u korist kako Slovenije tako i Hrvatske, kako bi se nastavili dobri odnosi dviju prijateljskih država.
